Za prvih 18 mjeseci bolovanja naknada će iznositi kao i do sada, a oni koji će na bolovanju biti s prekidima do tri godine dobivat će 50 posto plaće
Nakon što je i GSV dao zeleno svjetlo reformi zdravstva, učinit će to i Vlada, pa se već od početka godine u hrvatskom zdravstvu mogu očekivati prve promjene, pišu Goranka Jureško i Ivana Krnić u Jutarnjem listu.
Jedina primjedba GSV-a bila je na prijedlog budućeg plaćanja naknada za bolovanja po kojoj su se one trebale plaćati za samo godinu kontinuiranog bolovanja.
Ukidaju se vječna bolovanja
No, ministar zdravstva dr. Darko Milinović prihvatio je prijedlog GSV-a da to bude 18 mjeseci s istim iznosom naknade kao i dosad, ali istom odlukom ukidaju se vječna bolovanja koja su znala trajati i po 15 godina.
"Za prvih 18 mjeseci bolovanja naknada će iznositi kao i do sada, a oni koji će na bolovanju biti s prekidima do tri godine dobivat će 50 posto plaće. To se ne odnosi na oboljele od zloćudnih bolesti, transplantirane i dijalizirane pacijente", rekao je Milinović.
To nije jedini ustupak koji je tijekom gotovo dvomjesečne javne rasprave učinio ministar vezano uz reformu. Primjerice najprije je prihvatio prijedlog Ministarstva financija da se umjesto pet kuna po kutiji cigareta za zdravstvo izdvaja 32 posto od trošarina na cigarete, a tijekom izrade prijedloga proračuna odustao je od financiranja obnove tri bolnice.
Najniža polica za zaposlene 80 kuna
"Uvažavam gospodarski trenutak i pristajem da se Ministarstvu zdravstva smanje sredstva. Ako će to pomoći gospodarstvu da sačuva barem 30 tisuća radnih mjesta, onda ova odluka ima smisla", objasnio je Milinović.
Također je dodao da kompletna reforma kreće od početka godine osim što će se novi način obračuna glavarina primjenjivati postupno. Naime, liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti najprije će dobiti 90 posto glavarine, a 10 posto će im biti plaćeno po učinjenom poslu, potom će slijediti odnos 80 prema 20 posto, sve dok se ne dođe do omjera 60 prema 40.
Reformom se uvode participacije za sve građane bez obzira na imovinski status, s tim da najniža participacija ne može biti manja od 15 kuna, a najveća će biti 3000 kuna. Njih neće plaćati oni koji žive od minimalnih prihoda. Najnižu policu od 50 kuna plaćat će umirovljenici koji imaju mirovine veće od 2.600 kuna dok će umirovljenici s mirovinama iznad 5200 kuna plaćati policu od 80 kunu.
Za zaposlene najniža polica dopunskog osiguranja bit će 80 kuna, a najviša 130 kuna. Od početka sljedeće godine umirovljenici čije su mirovine veće od 5200 kuna plaćat će tri posto doprinosa. Od participacije su oslobođena djeca i ona ne moraju plaćati ni dopunsko osiguranje. (A.T.)
Izvor:
Jutarnji list
