Ministar financija svim je ministarstvima uputio naputke sa sugestijama na kojim se proračunskim stavkama, uz do sada predviđenih dvije, može uštedjeti dodatnih 1,5 milijarde kuna
U daljnjem procesu pripreme rebalansa državnog proračuna, uz ostalo, od ministarstava se
očekuju dodatne uštede u iznosu od oko 1,5 milijarde kuna, rekao je potpredsjednik Vlade Damir Polančec po završetku današnje sjednice Ekonomskog vijeća na kojoj se uz rebalans proračuna raspravljalo i o mirovinskom sustavu.
Polančec je potvrdio kako je ministar financija ministarstvima uputio naputke sa sugestijama na kojim proračunskim stavkama mogu dodatno uštedjeti. Time bi se, dodao je, uz već predloženih oko dvije milijarde kuna uštede trebale povećati za još oko 1,5 milijardi kuna.
Sastanak sa sindikatima
Upitan znači li to da će se od sindikata javnih i državnih službi ipak tražiti pristanak za smanjenje plaća, odnosno suspenziju kolektivnog ugovora, Polančec je kazao da je još uvijek rano govoriti o tome.
Danas će u Ministarstvu financija biti održan prvi sastanak s predstavnicima sindikalnih središnjica, kojima će biti predstavljeno ono što je realnost, koliko će se štedjeti i od kojih se projekata moralo odustati, ali teret će morati podnijeti svi zajedno, rekao je Polančec.
Pogledajte izjavu ministra gospodarstva i potpredsjednika Vlade Damira Polančeca o sastanku sa sindikatima: U vezi mirovinskog sustava rečeno je kako će radna skupina sastavljena od stručnjaka za mirovinski sustav izraditi nekoliko mogućih opcija za rješavanje uočenih problema u tom sustavu s dugoročnim analizama fiskalnih učinaka te učinaka na razinu prava svake od opcija.
Nekoliko opcija izmjene mirovinskog sustava
Polančec nije konkretno odgovorio da li bi i promjene u mirovinskom sustavu bile dio rebalansa, već je kazao da bi radna skupina sastavljena od predstavnika Ministarstva gospodarstva, Zavoda za mirovinsko osiguranje, Svjetske banke i mirovinskih fondova trebala ponuditi analize za četiri, pet opcija izmjena mirovinskog sustava u razdoblju do 2050. godine.
O mogućnosti da svi koji to žele svoja sredstva uz drugog vrate u prvi mirovinski stup nikada nije bilo riječi, ustvrdio je Polančec, već je prijedlog bio da se to omogući samo onima koji su u vrijeme mirovinske reforme 2002. imali između 40 i 50 godina, a uključili su se u drugi stup. Njih je, dodao je, oko 90 tisuća, imovina im iznosi oko 3,2 milijarde kuna, a ostaje i pitanje još 40-tak tisuća zaposlenika s benificiranim radnim stažom (vojska, policija i sl.), koji danas izdvajaju u drugi stup, a po zakonu mirovinu će dobivati iz prvog.
Sve su to pitanja za koje će ekspertna skupina morati analizirati moguća rješenja i Ekonomskom vijeću predložiti promjene, ali uz uvjet da one ne ugroze stabilnost mirovinskog sustava, makroekonomsku stabilnost i stečena prava umirovljenika, rekao je Polančec. (Hina)
