Poslodavci bi željeli da se izmjenama ZOR-a pojednostavi postupak davanja otkaza
Poslodavci su sindikatima predložili da se izmjenama Zakona o radu (ZOR) smanje otkazni rokovi i to na način da se neiskorišteni godišnji odmor, ako ga radnik ima, ubroji u otkazni rok. Po istom principu poslodavci predlažu da se i bolovanje uključi u otkazni rok.
Ako bi pak pristali na neki od njihovih zahtjeva, sindikati odlučno žele da se ZOR-om ograniči broj ugovora na određeno vrijeme, piše Gabrijela Galić u Novom listu.
Glavne su to točke konzultacija koje su šefovi pet sindikalnih središnjica, unatoč poruci da neće trgovati kako bi zaštitili radnike zaposlene na određeno vrijeme, započeli sa poslodavcima kako bi dogovorili određene kompromise i s njima izašli pred Vladu.
Prijava na burzu uvjet za otpremninu
Poslodavci žele pojednostavljenje postupka davanja otkaza, a također predlažu i da otpremninu može dobiti samo onaj radnik koji se prijavi u evidenciju nezaposlenih, dok bi pravo na otpremninu, u slučaju otkaza, radnik mogao ostvariti samo ako pet godina radi za tog poslodavca.
Naime, sadašnje zakonske odredbe kazuju da radnik pravo na otpremninu stječe nakon dvije godine rada kod istog poslodavca, u slučaju da mu poslodavac otkaže ugovor o stalnom radnom odnosu.
Ograničavanje slobode radnika
No, neki od zahtjeva poslodavaca, poput onog da se isplata otpremnine uvjetuje prijavom radnika u evidenciju nezaposlenih, pomalo su čudni. Takvo bi se zakonsko rješenje vjerojatno našlo pod povećalom, jer predstavlja ograničavanje slobode radnika.
Što se tiče bolovanja, i sindikati će priznati kako ona (lažna) u nekim slučajevima doista predstavljaju problem jer se znaju koristiti kako bi se izbjegao otkaz. No, kako bi se ta pojava lažnog korištenja bolovanja svela na minimum neće biti dovoljno samo dopuniti ZOR, već valja mijenjati i odredbe zdravstvenih zakona i pritom paziti da se ne kazni radnike koji su doista zbog bolesti na bolovanju.
Zloupotrebe i dalje moguće
Ako bi sindikati postigli dogovor s poslodavcima, Vlada će amandmanima mijenjati prijedlog Zakona koji se nalazi na čekanju u Saboru, a prema kojemu je rad na određeno vrijeme ograničen na tri godine, neovisno o poslovima koje radnik radi.
Sindikati su već ranije istaknuli da su zloupotrebe rada na određeno i dalje moguće, jer broj ugovora nije ograničen, pa nakon tri godine poslodavac samo treba pričekati dva mjeseca i potom može radnika ponovno zapošljavati na određeno vrijeme.
Stoga su sindikati ustrajni u svom kompromisnom rješenju da se rad na određeno ograniči na najviše dvije godine i četiri ugovora po radniku. Želja da se ovo piranje riješi, tvrde sindikati, osnovni je razlog zbog kojeg su promijenili mišljenje i pristali razgovarati o pravima za koje su prije tjedan dana tvrdili da se ne smiju miješati. (V. K.)
Izvor: Novi list
