Unatoč štedljivom proračunu, rodiljne i roditeljske naknade ostaju iste
Rodiljne i roditeljske neće se mijenjati, bez obzira na štedljivost proračuna za 2010. godinu. Najavila je to nedavno premijerka Jadranka Kosor, budući da su naknade "potpora obiteljima s djecom, ali i Vladinom projektu poboljšanja demografske slike Hrvatske".
"Nedodirljivost" rodiljnih i roditeljskih naknada potvrdio je i Stjepan Adanić, državni tajnik za obitelj u Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, koji je istaknuo da se maksimalna štedljivost proračuna neće odraziti na spomenute naknade.
Adanić je podsjetio da je u posljednjih šest godina donesen niz konkretnih mjera kojima se izravno potiče populacijska slika u Hrvatskoj. Točka na "i" bilo je delimitiranje rodiljnih naknada u prvih šest mjeseci dopusta, što je lani iskoristilo oko 5000 majki, te donošenje novog zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koji je na snagu stupio početkom godine, piše Silvana Oruč Ivoš u Vjesniku.
Niz poticajnih mjera
Po tom Zakonu, sve rodilje, bez obzira na radno-pravni status u trenutku djetetova rođenja imaju pravo na rodiljnu i roditeljsku potporu. Na taj su način izjednačene sve majke - one koje su zaposlene i one koje nisu zaposlene, bez obzira jesu li prijavljene na Zavodu za zapošljavanje. Još ranije, usvajanjem Nacionalne populacijske politike koja naglasak stavlja na mlade obitelji i djecu, rodiljne naknade vezale su se uz proračunsku osnovicu, pa će s rastom proračunske osnovice, rasti i visina naknada.
Vezano: Može li pad nataliteta potaknuti ekonomski rast?
Također, prije nekoliko godina je udvostručena i jednokratna pomoć za opremu za novorođenče koja sada iznosi 2.330 kuna, a osim što je povećan i dječji doplatak, svako treće i četvrto dijete koje ima pravo na dječji doplatak mjesečno prima još 500 kuna pronatalitetnog dodatka.
Konstantan negativni prirast
Sve ove mjere pridonijele su konstantnom povećanju nataliteta na godišnjoj razini. U 2003. godini rođeno je 39.668 djece, a idućih se godina taj broj povećavao. Dvije godine kasnije bilo je 42.492 novorođenih, u 2006., 41.446, a u 2007., 41.910 novorođenih. Prošle je godine pak rođeno rekordnih 43.753 djeteta, a prema neslužbenim podacima, pozitivan se trend očekuje i za ovu godinu.
Državni tajnik Adanić kaže da su takvi pozitivni rezultati potvrda kako je ulaganje u pronatalitetnu politiku dalo rezultate.
"Obitelj je temelj hrvatskog društva i samim tim je ulaganje u obitelj ulaganje u hrvatsku državu", ističe. Podsjeća da je nakon pada nataliteta prije desetak godina trebalo poduzeti prave korake da se taj brzi pad zaustavi, jer je iz godine u godinu bilo sve manje stanovnika. Tim više što Hrvatska unatoč povećanju nataliteta konstantno ima negativan prirodni prirast.
Politički čimbenici
Potrebno je istaknuti kako je natalitet u Hrvatskoj osim uobičajenim razvojnim čimbenicima, bio uvjetovan i političkim čimbenicima. Naime, još od kraja 19. stoljeća i u prvoj polovini 20., Hrvatski građani su masovno iseljavali i to mahom u prekomorske zemlje.
Od kraja pedesetih godina prošlog stoljeća, taj se proces ubrzavao, a ljudi su najviše odlazili u europske razvijene zemlje. Na natalitet su se negativno odrazili i ratovi, tim više što su mahom ginuli mladi ljudi u fertilnoj dobi, a osim izravnih ratnih gubitaka, na nepovoljnu demografsku sliku odrazilo se iseljavanje kao posljedica opće društvene i gospodarske krize koju je uzrokovao rat, ali i kao posljedica tranzicije. (V. K.)
Izvor: Vjesnik
