Produktivnost se ne može do unedogled povećavati otpuštanjem radnika i smanjenjem plaća.
U lipnju je, nakon devet mjeseci uzastopnog rada, prvi put zabilježen realni rast plaća od 0,1 posto. Taj rast bit će još izraženiji u srpnju kada se budu vidjeli efekti poreznih izmjena i ukidanja jedne stope kriznog poreza.
Ipak, prema procjeni analitičara Privredne banke Zagreb, u sljedećim godinama, uz očekivanja slabih stopa rasta BDP-a, rast plaća bit će sporiji nego u prethodnim razdobljima. Od 2005. godine, primjerice, u Hrvatskoj su plaće porasle oko 26 posto, a u tom razdoblju ubrzan rast plaća bilježila je i cijela regija, piše Marina Klepo u Jutarnjem listu.
Dok zaposlene i sindikate koji se bore za zadržavanje njihovih prava veseli ta statistika, ekonomisti ustrajno ponavljaju da su promjene na tržištu rada nužne kako bi se povećala konkurentnost ekonomije. Peter Dixon, glavni ekonomist Comerzbanka, ovih je dana rekao da je najveći problem zemalja južne Europe niska radna produktivnost. Da bi se ozbiljnije počele baviti tim problemom, smatra da će morati smanjiti plaće ili nametnuti disciplinu troškova poput Njemačke.
U nekim zemljama regije, ponajprije uslijed slabljenja nacionalnih valuta, plaće su osjetno pale posljednje dvije godine. U Srbiji, primjerice, prosječna plaća danas je gotovo 20 posto manja nego prije dvije godine, a za nekoliko postotaka smanjila su se i prosječna primanja Mađara i Rumunja. U Hrvatskoj je prosječna plaća u tom razdoblju minimalno ipak porasla, pa i dalje drži korak za regionalnim predvodnikom, susjednom Slovenijom.
Već su godinama slovenske plaće 30-ak posto veće od hrvatskih, što i ne bi bio toliki problem da produktivnost hrvatskih radnika, prema procjenama Svjetske banke, nije oko 45 posto manja. Po kriteriju produktivnosti, hrvatski radnici zaostaju za još nekima u regiji, primjerice Mađarima i Slovacima. Za razliku od zemalja regije, osobito Srbije, Mađarske i Rumunjske, čija su tržišta rada ipak fleksibilnija, Hrvatsku muči veliki sektor države i visoka porezna presija.
Prema mišljenju Zdeslava Šantića, glavnog ekonomista Splitske banke, Vlada će prije ili kasnije morati smanjiti mnogo plaća. Izbor će biti jasan: smanjenje plaća ili otpuštanje radnika. Prerađivačka industrija, primjerice, u protekloj je godini povećala produktivnost upravo zato što je broj otpuštenih u tom sektoru bio veći od smanjenja proizvodnje.
No, Šantić ističe da Hrvatska neće moći unedogled povećavati produktivnost na račun otpuštanja ljudi i smanjenja plaća. "Pravo rješenje je manje oporezivanje radne snage, odnosno niži porezi na doprinose", ističe Šantić. Za hrvatsku konkurentnost dodatni je problem da, unatoč visokoj nezaposlenosti, ima manjak radne snage u pojedinim sektorima. Nedostatak radnika u IT-u ili građevinarstvu, primjerice, imao je za rezultat uvoz radne snage i njezino poskupljenje.
"To je jedan od razloga zašto su proteklih četiri-pet godina plaće u Hrvatskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj rasle brže od produktivnosti. O tom bi problemu također trebalo povesti računa", kaže Šantić, ističući da kapital ide tamo gdje ima radne snage. (A. P.)
Izvor:
