Božena Vrbanić, prva je žena na čelu Državnog inspektorata, govori o izmjenama Državnog zakona o inspektoratu.
Zakon o Državnom inspektoratu trebao bi u proceduru do kraja godine, a cilj izmjena je ujediniti inspekcijske nadzore kako bi potrošači i radnici zaštitu svojih prava tražili na jednome mjestu, a ne na nekoliko adresa, kao što je slučaj sada. Iz tog razloga Državni inspektorat mijenjati će onaj dio Zakona koji govori o nadležnosti, a potom namjerava predložiti i izmjene u posebnim propisima. U tom smislu predložit će se i da nadzor nelegalnog obavljanja djelatnosti u svim djelatnostima provode inspektori Državnog inspektorata (dakle i nelegalni rad frizerskih salona i gradilišta i dječnih igraonica).
"Vidimo da ima dosta sankcija za poslodavce, trgovce i pružatelje usluga, ali koje nemaju izravan koristan utjecaj na potrošače ili radnike", kaže Vrbanić te dodaje da tu treba napraviti razliku. Dio tih sankcija treba biti olabavljen. Primjerice, za nepravilnosti koje nemaju trajne posljedice treba dati rok da ih se ispravi. Istovremeno, za ozbiljne povrede propisa Državni će inspektorat zatražiti veće sankcije, kao na primjer u slučaju neisplate plaća.
"Za tako veliku nepravilnost planiramo u Zakon o Državnom inspektoratu unijeti mjeru trenutne zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od 30 dana. Sada inspektori mogu podnijeti kaznenu prijavu protiv poslodavca te pokrenuti ovršni postupak. Do izmjene Ovršnog zakona radnik je s ovršnom ispravom koju mu daje inspektor o obračunatim a neisplaćenim plaćama preko suda tražio isplatu. Pomake smo u tom smislu već postigli u tijeku pripreme izmjena i dopuna Ovršnog zakona, kada smo signalizirali da postupak predugo traje za radnika, pa je sada Ovršni zakon predvidio da tako oštećeni radnik direktno s našim rješenjem ili obračunskom listom ide u Finu, a Fina provodi ovrhu, što bitno skraćuje vrijeme cijelog postupka", podsjeća Vrbanić.
Ipak, napominje da poslodavci često griješe jer nemaju drugi izlaz, a ne namjerno. Tu treba pronaći rješenje prema kojem bi se stvari mogle regulirati, ali i da se zaista kažnjavaju teške povrede zakona. Primjerice, ako je poslodavac s radnikom sklopio ugovor o djelu u uvjetima kada je propisana obveza sklapanja ugovora o radu, poslodavac je prema sadašnjem zakonskom rješenju sankcioniran kao da ima radnika 'na crno'. Ako poslodavac ima potrebu za radnikom na samo nekoliko dana, sankcija od 30 dana zabrane rada za tvrtku je prestroga, dok, istovremeno za neisplatu plaća ne postoji adekvatna sankcija.
Zakon o poticanju zapošljavanja sada poslodavcu daje mogućnost da izbjegne tu sankciju, zasad u djelatnosti poljoprivrede, ali Vrbanić vjeruje da će se to proširiti i na neke druge djelatnosti jer je cilj zaštititi radnika, a ne eksploatirati poslodavca.
Komentirajući kritike i percepciju javnosti, da inspekcije nisu učinkovite te da ih se povezuje s korupcijom, Vrbanić kaže da je percepcija jedno, a stvarnost drugo. "Unutar Državnoga inspektorata strogo se primjenjuje procedura provođenja postupka inspekcijskog nadzora. Nastojimo prevenirati takve situacije. Samostalni odjel za unutarnji nadzor prati da inspektori ne bi prešli ovlasti, a usavršavamo i elektronički očevidnik u kojem pratimo sve aktivnosti naših inspektora. Tu se unose podaci o obavljenom nadzoru i nema mogućnosti naknadnog mijenjanja unosa i činjenica, sve je sljedivo", objašnjava.
Inspektori najviše nadzora obavljaju u području vezanom uz zaštitu prava radnika, među kojima je 60% opravdanih predstavki, ali i najviše nepravilnosti. Godišnji program inspektorata predviđa 60% redovitih nadzora, dok su ostali nadzori po predstavkama, a tamo gdje se ukaže potreba ili prepoznaju opravdani razlozi, provode se i akcijske kontrole.
Izvor: vecernji.hr
