Samo u Grčkoj cijene rada pale su od 2008. godine više nego u nas.
Razlike u europskim plaćama izraženije su i od razlika u nacionalnom bogatstvu. Bugarski radnici prosječno stoje tvrtku 3,7 eura po satu, dok je lani sat rada u Švedskoj bio 39 eura.
Najsiromašnija članica EU je Bugarska sa šest puta manjim BDP-om po stanovniku od Luksemburga, ali i s cijenom rada koja je deset puta niža nego u članicama EU s najbolje plaćenim radnicima: Belgiji, Danskoj i Švedskoj.
Eurostat u procjeni troškova rada za 2012. godinu navodi da EU radnik prosječno stoji oko 23 eura, s time što je osam zemalja iz nekadašnjeg istočnog bloka ispod deset eura, a od srpnja će im se priključiti i deveta Hrvatska, piše Večernji list.
Slovenija ima bruto satnicu od 15 eura, a Češka nešto iznad deset eura. Bugarska je od 2008. digla satnicu za 43 posto, ali i sa tim tempom povećanja s plaćama je bliže prilikama u Africi.
"Kriza je zaustavila proces konvergencije. Ako se zadrže tako velike razlike, EU će i nadalje imati ogromnih problema", komentira analitičar Zdeslav Šantić.
Plaće su tek naličje stvarne snage ekonomije pojedinih zemalja – Grčka, Portugal, Španjolska pa i Italija svrstavaju se u grupu zemalja koje žive iznad mogućnosti.
Hrvatska je, uz Grčku, imala najveći pad cijene rada od 2008. godine! Plaće u Grčkoj srozale su se za desetinu, u Mađarskoj su pale 4,6, a Hrvatskoj 5,4 posto!
Prema Eurostatu, cijena sata rada, koja uključuje neto plaću, te poreze i sve socijalne doprinose (slično kao i hrvatski bruto dva) lani je u Hrvatskoj bila 8,7 eura, odnosno 65 kuna.
Prema hrvatskom zavodu za statistiku, prosječna neto cijena sata rada u zemlji bila je 31 kunu, što je upola niže od bruta koji se nalazi u procjeni Eurostata, a uključuje bonuse, doprinose, plaćanje za neradne dane, prekovremeni rad, naknade u naturi i slično.
Inače, za neto plaću od 5000 kuna ukupne su obaveze poslodavca i radnika u Hrvatskoj oko 8300 kuna. Tijekom prošle godine broj radnika kojima tvrtke nisu uspijevale isplatiti plaću i uplatiti doprinose iznosio je oko 80 tisuća mjesečno, ali taj se podatak ne nalazi u međudržavnim statističkim usporedbama.
Plaće će padati i dalje
Po sektorima, najbolji prosjek, od 10 eura bruto satnice, u Hrvatskoj ima javna uprava, a najlošiji građevinski sektor u kojemu sat rada stoji 7,7 eura.
"Ne treba imati iluziju da Hrvatska u europskim okvirima može konkurirati jeftinom radnom snagom. To je s našim demografskim kretanjima, udjelom broja umirovljenika i izdacima za liječenje gotovo nemoguće. Mi nemamo prostora za značajnije smanjenje doprinosa, ali se konkurentnost mora graditi na rastu produktivnosti, ulaganju u obrazovanje, istraživanje i razvoj", komentira analitičar Zdeslav Šantić.
Daljnji pad plaća očekuje se i u ovoj godini, zbog smanjenja javne potrošnje, ali i inflacije.
Izvor: Večernji list
