Mreža mladih Hrvatske analizirale ja trenutno najznačajniju mjeru aktivne politike zapošljavanja - Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (SOR). Ovo su zaključci...
Prvo, SOR je u vrlo kratkom vremenu postao ključnom mjerom aktivne politike zapošljavanja u Hrvatskoj.
Naime, dok je 2011. na Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa* otpadalo oko 13 % novouključenih korisnika, u 2014. taj se udio popeo na 50 %, da bi se 2015. zadržao na vrlo visokih 45 posto.
Drugo, 2014. primjetno je oštro smanjenje broja novouključenih korisnika mjera aktivne politike zapošljavanja u odnosu na 2013. (za više od 33 %).
To se smanjenje gotovo uopće ne odražava na broj novouključenih korisnika SOR-a koji ostaje približno jednak onom prethodne godine, prenosi Glas Slavonije.
U rekordnoj 2015. ponovno je prisutna značajna ekspanzija SOR-a - tridesetak posto novouključenih korisnika više u odnosu na 2014.
No, neki su od općih zaključaka Mreže Mladih Hrvatske da SOR u prosjeku u odnosu na druge usporedive mjere zahtijeva veća javna ulaganja kako bi doveo do zapošljavanja, da je riječ o relativno skupom poticaju, čiji su učinci na zapošljavanje u odnosu na usporedive mjere u najmanju ruku dvojbeni te da ta mjera osim smanjivanja razine radničkih i socijalnih prava strukturno može djelovati nepoticajno za provedbu reformi u javnoj i državnoj upravi.
"SOR nipošto ne može djelovati poticajno jer poslodavcima uz minimalan trošak omogućava godinu dana testiranja novih radnika u koje prethodno nisu direktno ulagali. Može se opravdano tvrditi kako je to dobro za pojedinačne poslodavce, ali je vrlo upitno u kojoj je mjeri to dobro za konkurentnost cjelokupne ekonomije. Argumenti pokazuju kako je bilanca mogućih strukturnih učinaka SOR-a zasad uglavnom negativna", stoji u analizi.
Ipak, Hrvatska bilježi ekspanziju SOR-a koja je dovela do toga da je na tu mjeru u 2015. otpadalo više od 50 posto svih korisnika mjera aktivne politike zapošljavanja. Posve je jasno da je ova u mjera u kratkom roku postala okosnicom aktivne politike zapošljavanja u Hrvatskoj.
Glavni je cilj SOR-a mladima bez dostatnog radnog iskustva u zvanju za koje su se obrazovali omogućiti usvajanje relevantnih znanja koja im mogu pomoći u pronalaženju stabilnog posla. Koliko je to potrebno pokazuje HZZ-ova Godišnja anketa poslodavaca prema kojoj značajan dio poslodavaca (u 2015. nešto više od 35 posto) očekuje bar godinu dana radnog iskustva u referentnom zanimanju od kandidata koje razmatraju za zapošljavanje. Koliko je ova mjera aktivne politike zapošljavanja doista dobra ili loša u praksi pokazuju rezultati neovisne evaluacije koju je provela agencija Ipsos:
Čak 85 % anketiranih korisnika mjere ocjenjuje da su imali odgovarajuću podršku mentora, a 75 % ih je zadovoljno njegovim/njezinim radom.
Više od 80 % ih navodi da su obavljali značajne poslove u struci tijekom SOR-a, dok je velika većina onih koji su bili u mogućnosti polagati državni/stručni ispit to i učinila nakon izlaska iz mjere – njih oko 90 %.
Korisnici SOR-a svoje su iskustvo sudjelovanja ocijenili srednjom ocjenom 3,58 (na skali od 1 do 5).
"Sudionici kao najveću korist ove mjere prepoznaju mogućnost stjecanja znanja i vještina koje ne uče u sklopu formalnog obrazovanja. Međutim, dio korisnika nije zadovoljan iskustvom korištenja mjere. Prema rezultatima Ipsosa mjera nije ispunila temeljenu svrhu kod otprilike jednog od šest korisnika. Negativna iskustva najučestalija su među korisnicima koji su SOR koristili u tijelima državne uprave, lokalne/područne samouprave i neprofitnim organizacijama. No, u istraživanju koje je provela sociologinja Dora Levačić tijela državne i lokalne samouprave su kategorija najbolje ocijenjenih poslodavaca (srednja ocjena 3,68), ali se neprofitne organizacije pojavljuju kao pružatelji SOR-a u kojima se sudionici najčešće susreću s problemima (srednja ocjena 3,19), stoji u analizi MMH.
*Mjera stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa uvedena je krajem 2010. godine i korištenje ove mjere tada je bilo ograničeno na osobe koje su bile dužne polagati stručni/državni ili majstorski ispit, u dobi do 25 (ako su završile srednjoškolsko obrazovanje) i do 29 godina života (ako su završile visokoškolsko obrazovanje) te koje imaju manje od šest mjeseci radnog staža. U svibnju 2012. godine ciljana je skupina proširena na osobe koje nisu u obvezi polagati stručni ispit, a prijavljene su u evidenciju nezaposlenih najmanje 90 dana te imaju manje od godinu dana radnog staža. Izmjenama zakona u studenom 2012. uvjet dužine prijave na evidenciju smanjen je na minimalno 30 dana, a uvjet količine radnog staža u zvanju za koje su se osobe obrazovale produžen je na godinu dana. Mjesečna novčana naknada za korisnike do siječnja 2015. godine iznosila je 1600 kuna, nakon čega je povišena na 2400 kuna. Od srpnja 2013. godine financira se i trošak prijevoza korisnika u maksimalnom iznosu do 1000 kuna. Tijekom stručnog osposobljavanja korisnicima se uplaćuju doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje.
