Hrvatski proizvođači softvera oduševljeni što će radnike moći plaćati više i pozivaju Vladu da poveća i iznose ino-dnevnica.
Od 1. siječnja programer koji iz Hrvatske ode u Sloveniju ili Mađarsku instalirati softver, koji je razvila i prodala tvrtka za koju radi, dobit će upola veću dnevnicu nego lani.
Proda li tvrtka za koju radi softver ili neku drugu tehnologiju u Austriju, Italiju, Njemačku, Nizozemsku ili Veliku Britaniju dnevnica će mu biti dvostruko veća, a dobije li zadatak obaviti neki posao, službeno u SAD-u, dnevnica će mu biti gotovo tri puta veća nego u 2016. godini, piše Poslovni dnevnik.
Nominalno, s početnih 250 kuna za sve ino-države, dnevnice u Sloveniju i Mađarsku s 1. siječnja 2017. skočile su na 378 kuna (50 eura), u Austriju i druge slične države na 529 kuna (70 eura), a u SAD na 685 kuna (95 dolara).
Udruga Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera CISEx tvrdi da je Ministarstvo financija nakon dvadeset godina izmijenilo Pravilnik o porezu na dohodak po kojem je sada financijski svejedno putujete li u inozemstvo na službeno putovanje, znači poslovni sastanak i posjet sajmu, ili pak putujete li u inozemstvo raditi na terenu, znači tamo obaviti konzultantski posao, implementirati kod korisnika tehnologiju, programirati i raditi razvoj. Ino-dnevnice su sada iste.
Tajana Barančić, predsjednica CISEx-a kaže da joj je drago što je zakonodavac prepoznao da postoje poslodavci koji žele svojim radnicima osigurati bolje uvjete rada. "Nije imalo logike da za poslovni sastanak u SAD-u, koji se knjiži kao poslovni put, maksimalna neoporeziva dnevnica radniku iznosi 685 kuna, a da programeru koji ide u SAD isporučiti klijentu softver koji smo razvili u Hrvatskoj i onda ga tamo prodali, da se njemu može isplatiti dnevnica od najviše 250 kuna, jer se njegov boravak tamo knjiži kao terenski rad", kaže Barančić. Dodaje da su posljednja dva desetljeća IT tvrtke stoga pokušavale radnicima isplaćivati veće dnevnice za terenski rad. No, problem je bio što je država svaki iznos iznad 250 kuna tretirala kao plaću zaposlenika i onda je oštrije oporezivala pa su radnici bili destimulirani raditi u inozemstvu.
Goran Kalanj, direktor Serengetija, ističe da je oduševljen što svoje zaposlenike sad može platiti više. Serengeti ostvaruje 60 posto prihoda na tržištu zapadne Europe. No, Kalanj navodi da im je prije bilo teško motivirati zaposlenike da rade u inozemstvu. "Mi za naše korisnike uspostavljamo udaljeni R&D centar koji je usko integriran sa R&D centrom korisnika i zato će nam ova mjera u značajnoj mjeri pomoći u budućem radu, čak i oko toga da dobijemo više posla vani", kaže Kalanj.
Bruno Kovačić, direktor Axilisa, kaže da mu ovo otvara prostor za novu ponudu. "Dosad nismo radili na terenu, ali sada nam se otvorila i ta prilika, a uz dnevnicu od 250 kuna za SAD, to bilo neizvedivo", kaže Kovačić.
I Kovačić i Barančić ističu da su ugodno iznenađeni ovim vladinom potezom te se nadaju novim mjerama. "Treba revidirati i iznose dnevnica za putne naloge, jer mislim da se ni to dva desetljeća nije mijenjalo, a troškovi u pojedinim zemljama su itekako narasli. Zato je ovo dobar korak, ali preostalo nam je još mnogo posla", zaključuje Tatjana Barančić.
