Sindikati zaposlenih u javnih službama najavili su jučer, nakon neuspjelih pregovora s Vladom, štrajk u svim javnim službama, od škola do bolnica, za 28. studenoga.
Obustava rada bi se provodila svaki tjedan po jedan dan do ispunjenja sindikalnih zahtjeva za povećanje plaća.
Vlada za iduću godinu predlaže u projekcijama državnog proračuna rast plaća u javnim službama (180 tisuća ljudi) i državnoj upravi (oko 60 tisuća ljudi) od tri posto, odnosno za ukupno 900 milijuna kuna, dok sindikati traže rast od 5,8 posto, odnosno povećanje od oko 1,75 milijardi kuna ukupne mase plaća. Sindikati državne uprave zasad ne prosvjeduju i ne organiziraju štrajk, ali će se na njih odnositi eventualni uspjeh sindikata javnih službi o povećanju plaća.
"Vlada nije prihvaćala argumente da su zaposlenici u javnim službama potplaćeni i da ne bi smjeli zaostajati sa svojim primanjima za standardom u RH. Vladina ponuda za 3-postotno povećanje osnovice plaća u 2019. je poražavajuća i ponižavajuća te jasno pokazuje da Vlada ne cijeni zaposlenike u javnim službama", ustvrdila je tim povodom Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, i navela kako su sindikati javnih službi počeli s nacionalnom kampanjom za povećanje osnovice i bolji standard zaposlenika u javnim službama te da štrajk nije jedini instrument pritiska na Vladu. Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, rekao je kako će sindikati na vrijeme i sukladno zakonu najaviti poslodavcima koliko će trajati štrajk taj dan. Pojasnio je da sindikati traže rast plaća od 5,8 posto jer je tolika i projekcija rasta plaće u RH u idućoj godini.
Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata socijalne skrbi, naglasila je kako razlog štrajka nisu isključivo plaće, nego i to što građani putem velikih doprinosa i poreza za zdravstvo, socijalnu skrb i obrazovanje zaslužuju i kvalitetnu uslugu. "Tri posto povećanja plaća je iznos od 150 do 200 kuna i s takvim iznosom neće se spriječiti egzodus mladih i obrazovanih ljudi iz sustava", rekla ja Jadranka Dimić.
Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata, upozorio je kako je zaposlenima u javnim službama od 2009. do 2017. plaća bila smanjena oko 15 posto (ne računajući porezne promjene koje su se odnosile na sve zaposlene u Hrvatskoj), zbog smanjivanja osnovice od šest posto u 2009., smanjivanja koeficijenata od tri posto te ukidanja različitih dodataka na plaću za godine staža, a da je onima s najmanjim plaćama i radnim stažem većim od 30 godina država tako smanjila plaće za 30 do 40 posto.
Ministar financija Zdravko Marić jučer je u Saboru na sindikalne zahtjeve odgovorio tvrdnjom da je povećanje osnovice plaće za tri posto u okviru mogućnosti proračuna za 2019. "Legitimno pravo sindikata je da prosvjeduju i štrajkaju. Mi smo došli s ponudom koju je jedan dio sindikata ocijenio prihvatljivom, a drugi dio nije. Mislim da ćemo imati još nekakav razgovor, jer je s njihove strane bio jedan poziv za dodatnim sastankom", rekao je ministar Marić.
Za sljedeću godinu, unutar proračunskog okvira, pripremili smo paket od tri posto povećanja plaća u iznosu od 900 milijuna kuna, a za božićnice i regres osigurali smo još pola milijarde kuna. Također smo dogovorili da ćemo iduće godine nastaviti pregovore sa sindikatima. Međutim, u okviru proračuna povećanje od tri posto bio je najveći iznos koji smo mogli ponuditi”, komentar je Marka Pavića, ministra rada i mirovinskoga sustava, na najavu štrajka sindikata javnih službi.
Izračun Sindikata Preporod pokazuje da učiteljica iz Zagreba sa 35 godina radnog staža ima plaću od oko 6100 kuna, odnosno stotinjak kuna nižu od prosječne državne plaće, koja iznosi 6206 kuna, i čak 1100 kuna nižu od prosječne plaće u Zagrebu, koja je trenutačno 7235 kuna. Prosječna plaća visokoobrazovanih 2016. iznosila je 8367, dok je u obrazovanju ona bila 6192 kune.
Izvor: Jutarnji.hr
