Potrošnja povezana s velikim sportskim natjecanjima raste oko 10 posto, i to najviše u kategorijama audio-vizualne tehnike, navode u HGK.
Odraz uspjeha hrvatske nogometne reprezentacije na kretanja u domaćoj ekonomiji najčešće se promatra kroz rast potrošnje i veće prihode trgovaca, ugostitelja i drugih poduzetnika, no ekonomisti upozoravaju i na neizravne pozitivne doprinose "vatrenih" domaćem gospodarstvu, piše u četvrtak Jutarnji list.
Ekonomist Hrvoje Serdarušić kaže da je jedan od tih doprinosa takozvani feel good faktor koji reprezentacija svojim uspjesima generira.
“Feel good faktor vrlo je teško izmjeriti u ekonomiji i inače, ali ga lako prepoznajemo po rastu dobrog raspoloženja među ljudima, porastu samopouzdanja i zajedništva te davanju pozitivnog primjera zajednici”, kaže Serdarušić i dodaje kako se može samo poželjeti da hrvatska reprezentacija nastavi napredovati na Europskom prvenstvu zbog pozitivnog efekta koji to ima na društvo u cjelini.
Tomislav Globan s Katedre za makroekonomiju i gospodarski razvoj na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu ističe da koristi koje nogometni uspjesi donose nisu oni u ekonomskoj, nego u emocionalnoj sferi.
“Društvo se homogenizira, raste osjećaj zajedništva i pripadnosti, zaboravljaju se ideološke razlike i toksična dnevnopolitička pitanja, zato se ljudi osjećaju sretnije. Upravo zbog toga treba se nadati da će naša reprezentacija dogurati što dalje. A naš ekonomski uspjeh odredit će neke druge utakmice, na poljima koja nisu vezana za nogomet”, komentira Globan.
U Hrvatskoj gospodarskoj komori skreću pozornost na to da velike sportske događaje kao što je Europsko nogometno prvenstvo prati polovica svjetske populacije, što je ekonomiji, dodaju, značajan poticaj.
“Potrošnja povezana s velikim sportskim natjecanjima raste oko 10 posto, i to najviše u kategorijama audio-vizualne tehnike, odnosno televizora, sportske opreme tj. navijačkih rekvizita, putnih aranžmana te hrane i pića, prije svega grickalica, piva i drugih alkoholnih pića. Za vrijeme Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji 2018., u Hrvatskoj se potrošilo 9 milijardi i 277 milijuna kuna”, navode u HGK.
U prilog tim ocjenama o impulsu koji nogomet daje ekonomiji idu i podaci Porezne uprave o fiskalizaciji, odnosno broju izdanih računa i iznosima iskazanim na tim računima između 14. i 20. lipnja ove godine. U spomenutom tjednu, koji se gotovo poklapa s prvih sedam dana održavanja Europskog nogometnog prvenstva, izdano je 14 posto više računa nego u istom razdoblju prošle godine. Veći je i iznos u promatranim razdobljima, i to za 15 posto, te je između 14. i 20. lipnja ove godine dosegnuo 4,3 milijarde kuna.
Sudeći po najnovijim pokazateljima fiskalizacije, ugostiteljstvo ne iskazuje rast izdanih računa ni u odnosu na lani. Naime, u uslugama pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane između 14. i 20. lipnja ove godine izdano je 1 posto manje računa nego u istom razdoblju lani.
Na pitanje može li se, ako se reprezentacija nastavi natjecati na Euru po uzoru na Rusiju 2018., očekivati izravan doprinos nogometne euforije rastu BDP-a, Globan odgovara da ne treba očekivati znatno veću osobnu potrošnju s odrazom na kretanje BDP-a.
Kada bi nogometni uspjesi bili značajni za ekonomski rast, Brazil bi danas vjerojatno bio među najrazvijenijim zemljama svijeta, zaključuje Globan za Jutarnji list.
Izvor: Jutarnji list
