- Suradnici u većoj mjeri skloni prebacivanju odgovornosti i radnih zadataka, a nadređeni skloniji 'krađi ideja'
- Ignoriranje i uskraćivanje novog 'materijala' za tračeva najčešće rješenje za probleme na poslu
- Nekolegijalno ponašanje ovisi o pojedincima, kriza ipak nema znatan utjecaj na međuljudske odnose
Međuljudski odnosi se ubrajaju u ključne čimbenike koji utječu na zadovoljstvo radnim mjestom. To su pokazala prethodna istraživanja, ali i najnovije istraživanje portala MojPosao koje je provedeno tijekom ožujka i travnja 2010. na uzorku od preko 500 ispitanika. Istraživanjem o kolegijalnosti na poslu nastojalo se saznati u kojoj je mjeri kolegijalnost na poslu važna, jesu li se ispitanici susretali s nekolegijalnim ponašanjem te na koji se način ispitanici nose s takvim ponašanjem.
Prema rezultatima istraživanja većina ispitanika se imala prilike susresti s nekolegijalnim ponašanjem svojih suradnika. 67% ispitanika susrelo se s kolegama koji su zasluge neopravdano prisvajali sebi, dok se 69% ispitanika susrelo s nadređenima koji su činili isto. Prosječno 15% ispitanika nikada se u svom radnom vijeku nije susrelo s kolegama/ nadređenima koji su njihove zasluge prisvajali sebi, dok se prosječno 10% ispitanika s ovom vrstom nekolegijalnog ponašanja susrelo svega jednom.
Kada se radi o međusobnom prebacivanju pogrešaka, ispitanici su se češće susreli s kolegama koji bi na njih prebacivali svoje greške (73%), dok je takvo ponašanje nadređenih ipak nešto rjeđe i zabilježeno je kod 64% ispitanika. Slična je situacija i s prebacivanjem odgovornosti i radnih zadataka te je i takvo ponašanje češće kod suradnika u odnosu na nadređene, što je i razumljivo s obzirom da suradnici koji su na istoj hijerarhijskoj razini uglavnom dijele zadatke, pa time dijele i pogreške, odnosno odgovornosti. Također, treba uzeti u obzir kako su suradnici često skloni podjelu zadataka doživjeti kao 'prebacivanje odgovornosti', dok je istovremeno prilikom pojave grešaka jednostavnije 'podijeliti krivnju' što većina ispitanika doživljava kao prebacivanje pogrešaka.
S druge strane, pokazalo se kako je svoje ideje 'sigurnije' podijeliti sa suradnicima nego s nadređenima. Prema rezultatima istraživanja, ispitanici se češće susreću sa situacijom 'krađe ideja' kod svojih nadređenih u odnosu na kolege. Tako je 44% ispitanika izjavilo kako su doživjeli da nadređeni njihovu ideju predstavlja kao svoju, dok je takva situacija nešto rjeđa kod suradnika (41%). Potrebno je naglasiti da je većina ispitanika u ovom slučaju ipak izjavila kako nisu doživjeli krađu ideja niti od nadređenih niti od suradnika (prosječno 31%), dok se prosječno 14% ispitanika u takvoj situaciji našlo svega jednom.
Širenju lažnih informacija, su pak znatno više skloni suradnici u donosu na nadređene. Tako je 60% ispitanika doživjelo situaciju u kojoj su suradnici o njima jednom ili više puta prošili lažne informacije, dok je takva iskustva s nadređenima imalo svega 36% ispitanika. Od ispitanika koji su izjavili da je netko o njima zlonamjerno proširio lažnu informaciju, češće se radilo o informacijama poslovnog karaktera nego o informacijama privatnog karaktera.
No, uredski tračevi ipak se ne šire toliko brzo kao što se pretpostavlja, pa tako većina kolega i nadređenih ipak ne širi informacije koje su iznijete u povjerenju. Širenje informacija iznesenih u povjerenju tako je doživjela svega oko trećina ispitanika, s time da kolege češće šire tračeve privatnog karaktera, dok su nadređeni ipak orijentirani na informacije vezane uz posao.
Ispitanici se s nekolegijalnim ponašanjem najčešće nose na način da ga ignoriraju i paze da ne daju povoda da se takvo ponašanje ponovi (60%). 27% ispitanika na takvo se ponašanje požalilo drugim kolegama, 26% ispitanika prestalo je komunicirati s osobom koja je informacije proširila, a tek je 8% ispitanika vratilo istom mjerom.
Kako ste reagirali na nekolegijalno ponašanje?
Iako podmetanja u poslovnoj sredini zaista postoje, ona se ipak u većini slučajeva mogu svesti na povremene razmirice i uglavnom nemaju trajnog utjecaja na karijeru. Većina ispitanika (njih 46%) tako je izjavila kako se nisu našli u situaciji u kojoj bi podmetanje naškodilo njihovoj karijeri, 22% ispitanika nije moglo procijeniti jesu li se našli u takvoj situaciji, dok je izostanak promaknuća zbog podmetanja iskusilo 32% ispitanika.
Nadalje, u većini slučajeva podmetanje na poslu je privremena pojava, pa je tako za 49% ispitanika podmetanje završeno, kod 31% ispitanika ono još uvijek traje, a samo se u 9% slučajeva situacija s vremenom pogoršava. Većina ispitanika nije sklona duže vrijeme raditi u 'neprijateljskoj atmosferi' pa je 50% ispitanika iz tog razloga odlučilo promijeniti posao, 28% ispitanika tražilo je premještaj, dok su ostali ispitanici svoju nepovoljnu situaciju riješili napredovanjem ili se situacija 'riješila sama od sebe' zbog premještaja ili odlaska 'problematične' osobe.
Iako je trenutna gospodarska kriza nepovoljno utjecala na poslovanje većine tvrtki, utješna je činjenica kako u većini slučajeva nije utjecala na međuljudske odnose na radnom mjestu. Većina ispitanika (njih 66%) izjavila je kako je nekolegijalno ponašanje jednako rijetko (ili učestalo) kao i prije krize, bilo da se radi o nekolegijalnom ponašanju kolega ili nadređenih. Ispitanici su to objasnili činjenicom da je nekolegijalnost osobina čovjeka pa samim time nema veze s krizom.
Nekolegijalnost je u ljudima i nema veze s krizom već s karakterom.' – komentar ispitanika
29% ispitanika izjavilo je da je nekolegijalno ponašanje kolega učestalije sada nego prije krize, ali neki ispitanici navode da je to možda tako jer u krizi takve stvari lakše primjećujemo.
Oni koji su se prije ponašali loše, isti su i danas, samo što sad možda svi skupa to malo lakše primijetimo. Oni koji su bili prije ok, u redu su i sad.' – komentar ispitanika
