Dok je u devet mjeseci 2004. na dan, u prosjeku, na bolovanju bilo 49.439 radnika, u lanjskih je devet mjeseci bilo 51.946 osoba, što je više nego što je radno aktivnog stanovništva u Zadru, Vinkovcima, Karlovcu.
Od ukupno 20,3 milijuna dana privremene nesposobnosti za rad, više od 50 posto, ili 10 milijuna dana, u prvih devet mjeseci prošle godine, bilo je zbog bolesti i komplikacija u trudnoći. Zbog nesreća na radu i profesionalnih bolesti bolovalo se 1,360.347 dana, odnosno 6,5%, a kao dani za obvezni, dodatni rodiljski i posvojiteljski dopust evidentirano je 8,204.305 dana, odnosno nešto više od 40 posto.
Analiza HZZO-a pokazuje i to da je u prosjeku trajanje privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti nešto više od tri mjeseca, a zbog komplikacija u trudnoći oko dva i pol mjeseca.
Stopa je bolovanja, prema područnim uredima HZZO-a, od 2,79% do 4,22%. Stopu od 4% prešli su zaposleni koji pripadaju područnim uredima Virovitica s dnevno 946 ljudi na bolovanju, zatim riječko područje, na kojem je svaki dan u prosjeku na bolovanju gotovo 5000 radnika te bjelovarsko područje s dnevno oko 1500 bolesnih.
Stopa bolovanja osiguranika koji pripadaju područnom uredu Split iznosi 3,3%, a na dan je na bolovanju 4800 radnika. U Zagrebu je to 16.196 ljudi, sa stopom bolovanja od 3,8%. HZZO je samo zbog bolesti i invalidnosti u prvih devet mjeseci prošle godine isplatio gotovo 740 milijuna kuna naknada.
(T.K.)
Izvor:
Večernji list
