Kako visina mirovine u prijelaznom razdoblju primjene Zakona o mirovinskom osiguranju, koji se primjenjuje od siječnja 1999., ovisi o nizu parametara, gotovo je nemoguće dati općenitu preporuku o tome koja je odluka za osiguranika povoljnija.
Tako bi svatko samostalno trebao procijeniti isplati li mu se raditi do punih uvjeta za starosnu mirovinu i napuniti 40 ili 45 godina staža, iskoristiti prijelazno razdoblje i otići u mirovinu ranije ili nastojati da se ispune samo uvjeti za prijevremenu starosnu mirovinu i tako "doskočiti", u javnosti često spominjanom, pravilu po kojem "što dulje radiš, to manja mirovina".
Kako piše Vjesnik, iz Odjela za informiranje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, načelno se, ipak, može reći da se u većini slučajeva isplati raditi dulje i ostvariti dulji staž, pogotovo onima koji su tijekom staža imali plaću veću od državnog prosjeka. No, ima osiguranika koji s duljim radom mogu biti na gubitku.
Ipak, u većini slučajeva dulji rad bi se mogao isplatiti, kažu u HZMO-u, (pa bi se osiguranicima moglo preporučiti da u mirovinu ipak idu tijekom iduće, a ne krajem ove godine), no u nekim slučajevima nije tako.
Naime, razdoblja loših plaća kod nekih bi osiguranika mogla dovesti do umanjenja ukupne mirovine, što ovisi o tome kako dugo su primali ispodprosječnu plaću.
Kad je pak riječ o osiguranicima koji su tijekom ove godine stekli uvjete za prijevremenu mirovinu, u većini slučajeva moglo bi biti povoljnije da zahtjev za mirovinu podnesu do kraja ove, a ne početkom sljedeće godine, kažu u HZMO-u.
No, ako nastave raditi do kraja iduće godine, zbog duljeg staža i manjeg umanjenja mirovine to bi za njih moglo biti povoljnije nego da u mirovinu odu tijekom 2006.
U slučaju dvojbi najbolje je zatražiti pomoć stručnjaka jer je u svim područnim uredima HZMO-a dostupna je usluga informativnog izračuna mirovine, po cijeni od 150 kuna.
Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, u starosnu mirovinu se ide sa 65 (muškarci), odnosno 60 godina (žene) i najmanje 15 godina staža.
U prijevremenu starosnu mirovinu muškarci mogu s 60, a žene s 55 godina, uz najmanje 35, odnosno 30 godina staža.
Povećanje mirovina "novih" umirovljenika, koji su to pravo ostvarili na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju iz siječnja 1999., moguće je tek od 1. studenog 2007.
(A.T.)
Izvor:
Vjesnik
