Hrvatski građani po bolovanjima, tj. izostanku s posla zbog bolesti spadaju među "najbolesnije nacije". Naime, prema podacima za prvih devet mjeseci ove godine, s posla svakodnevno u prosjeku izostaje 60.000 zaposlenih, što je gotovo 4% radno aktivnih, a u prosjeku boluju oko devet dana na teret tvrtke, što stoji gotovo milijardu kuna.
Analitičari se ne slažu s metodologijom izračuna naših bolovanja, ali se slažu s mišljenjem da je velik dio bolovanja posljedica stresa na radnome mjestu.
Prema nekim istraživanjima, u svijetu čak 40% zaposlenih svoj posao smatra stresnim, zbog čega češće boluju ili slabije rade. Velike kompanije i u Hrvatskoj zbog toga zapošljavaju psihologe, te organiziraju antistresne radionice i razne oblike relaksacije.
Pomoćnik direktora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za kontrolu i nadzor, dr. Marko Reljanović kaže kako su rijetki slučajevi da se bolest opiše kao "stopostotni stres".
Obično je tada riječ o nekoj nesreći s posljedičnim stresom iako se najčešće i tada vodi kao neka tjelesna bolest. Teško je, naime, razlučiti, kaže Reljanović, je li stres na poslu nastao upravo tamo ili kao, primjerice, nastavak nemilih događaja kod kuće.
I prof. dr. Jadranka Mustajbegović iz Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar kaže da se, za razliku od mjerljivih šteta proizašlih iz uvjeta i načina rada, psihički napori teško objektiviziraju i mjere. Mogu se jedino procjenjivati kao "neusklađenost radnika i radnog okoliša".
Inače, u našoj službenoj javno-zdravstvenoj statistici o broju dijagnoza bolesti, one duševne se nalaze na donjoj polovici ljestvice, a među njih po logici spada i stres.
Dr. Maja Silobrčić-Radić, koja u HZJZ-u vodi Registar psihoza, izjavila je kako pokazatelji najnovijeg zdravstveno-statističkog ljetopisa o bolestima u primarnoj i obiteljskoj praksi za prošlu godinu pokazuju da "neuroze i afektivni poremećaji sa stresom i somatoformnim poremećajima" čine pola od ukupnih dijagnoza duševnih poremećaja.
U dijelu koji se odnosi na medicinu rada od oko 8.200 "bolesti duše", gotovo 2.500 otpada na, pojednostavljeno, stres.
Hitna pomoć je pak tu i slične pojave dijagnosticirala pri 26.000 intervencija, dok je intervenirala i u 5.800 slučajeva infarkta miokarda i 14.400 cerebrovaskularnih inzulta. (V.K.)
Izvor:
Vjesnik
