Visina naknade veže se uz prethodnu plaću i to u određenim postocima za različite periode primanja naknade. Za prvih 90 dana naknada iznosi 70 posto prethodne plaće
Hrvatska je u velikoj mjeri svoje zakonodavstvo na području socijalne politike i zapošljavanje već prilagodila europskim standardima.
Pregovori o Poglavlju 19, koje se tiče tih pitanja, započeli su prije nešto više od dva mjeseca, a potkraj godina, do kada je planirano donošenje novog zakona o radu, posao će biti uglavnom gotov. Stoga bi od idućeg proljeća europske norme trebale u potpunosti i zaživjeti.
Usklađivanje sa zakonodavstvom EU
Prije ljetne stanke Hrvatski je sabor prihvatio nekoliko zakonskih izmjena, među kojima su bile i one Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. Prema riječima državne tajnice za rad u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Vere Babić, tim se izmjenama, uz ostalo, izjednačavaju prava osoba koje rade u nepunom radnom vremenu s onima koji rade puno radno vrijeme.
Izjednačavaju se, također, prava državljana zemalja Europske unije i članova njihovih obitelji s pravima hrvatskih državljana. Zakon je, uz to, usklađen i s Memorandumom o politici zapošljavanja koji je Vlada sklopila s Europskom komisijom. To se osobito tiče aktivne politike zapošljavanja i prepoznavanja prioriteta koji zaslužuju podršku te politike.
Posebnu pozornost izazvalo je restrukturiranje naknada za slučaj nezaposlenosti. "Te naknade dobivaju ponovno značajke sustava socijalnog osiguranja", kaže Vera Babić. Važno je istaknuti, napominje ona, da se visina naknada sad veže uz prethodnu plaću nezaposlene osobe i to u određenim postocima za različite periode primanja naknade.
Tako, primjerice, za prvih 90 dana naknada iznosi 70 posto plaće, do najviše 70 posto prosječne plaće u zemlji i to iz prethodne godine. Za preostalo vrijeme primanja naknada iznosi 50 posto plaće, do najviše 50 posto prosječne plaće.
Za osobe koje naknadu dobivaju sve do zaposlenja ili mirovine ona iznosi 50 posto do godine dana, a najviše 50 posto prosječne plaće, te za preostalo vrijeme 40 posto plaće, do najviše 40 posto prosječne plaće u Hrvatskoj. Zakon sadrži, tvrdi državna tajnica, rješenja za veću motivaciju nezaposlenih za aktivno traženje posla te za prihvaćanje i povremenih poslova.
Lakše do potraživanja
Također je, smatra, motivirajući za prihvaćanje obrazovnih programa i to kroz naknadu u visini neoporezivog iznosa stipendije. Uz to, službama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nameće se obveza individualizacije pristupa nezaposlenoj osobi kako bi se osobni planovi za ponovno zaposlenje izradili tako da u što većoj mjeri odgovore potrebama osoba koje traže posao, kao i poslodavcima koji posao nude.
Mijenjao se i Zakon o zaštiti radničkih potraživanja za slučaj stečaja poslodavca i to tako da osigurava brzu naplatu dijela neisplaćenih radničkih potraživanja i prije okončanja stečajnog postupka.
Osim toga, poručuje državna tajnica, i radnici koji rade u Hrvatskoj za stranog poslodavca koji nema registriranu poslovnu aktivnost u Hrvatskoj također će imati pravo na zaštitu potraživanja za slučaj stečaja takvog poslodavca. (A.T.)
Izvor:
Vjesnik
