Vlada je stopiranjem rasta cijena plina kratkoročno spriječila novi poticaj inflatornim pritiscima, u rujnu bi trebao uslijediti oštriji pad inflacije, a ovogodišnji urodi sugeriraju da u sektoru prehrane ne bi trebalo biti cjenovnih šokova
Nakon rekordnih 8,4 posto godišnje inflacije u srpnju, uoči objave podataka Državnog zavoda za statistiku za kolovoz očekuje se pad na osam posto.
Osim što je Vlada stopiranjem rasta cijena plina kratkoročno spriječila novi poticaj inflatornim pritiscima, silaznoj putanji indeksa potrošačkih cijena u kolovozu pogoduju niže cijene naftnih derivata u odnosu na srpanj, a doprinos se očekuje i u segmentu cijena hrane.
Niže cijene prehrambenih proizvoda
Dok bi kod prehrambenih proizvoda pad u kolovozu u znatnoj mjeri trebao biti rezultat baznog efekta, kod goriva s te strane nema poticaja padu inflacije. Naime, u lanjskom kolovozu hrana je već polako počela uzimati zalet ubrzana rasta cijena i taj mjesec najveći se dio rasta inflacije mogao pripisati upravo 1,8-postotnom mjesečnom rastu cijena hrane, posebice svježeg povrća, kruha i pekarskih proizvoda.
Čak i da su tijekom kolovoza ove godine cijene prehrambenih proizvoda ostale nepromijenjene, učinak tog segmenta na godišnju inflaciju bio bi ublažavajući. Nasuprot tome kod energenata takva vjetra u leđa nema jer su njihove cijene u lanjskom kolovozu stagnirale.
Bazni učinci na razinu godišnje inflacije će do izražaja znatno više doći s podacima za preostale mjesece do kraja godine. Kad se tome doda ovomjesečni val spuštanja cijena prehrambenih proizvoda, u rujnu bi godišnja inflacija mogla zabilježiti i izraženiji pad.
Na kraju prosinca inflacija 5,9 posto
Analitičar zagrebačkog Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević tako s podacima za rujan očekuje i pad ispod sedam posto. Na tom su tragu pak i očekivanja Hrvoja Stojića, analitičara Hypo Alpe-Adria banke, koji na kraju prosinca očekuje tekuću inflaciju od 5,9 posto, odnosno prosječnu 2008. na razini 6,7 posto.
Iako ovogodišnji urodi sugeriraju da u segmentu prehrane cjenovni šokovi neće biti prijetnja, kod energenata je u tom pogledu više neizvjesnosti.
Budući da je u tom području i dalje na djelu administrativna kontrola cijena, glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja naglašava s tim povezane rizike.
Konačno, za obuzdavanje inflacije u srednjem roku svi se analitičari slažu da je nužno mnogo predanije bavljenje strukturnim reformama nego što je bio slučaj dosad. (A.T.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
