Bečki institut procjenjuje da će se Hrvatska već 2011. uvrstiti među brže rastuće zemlje regije
Prema posljednjim procjenama Bečkog instituta za međunarodne ekonomske odnose, Hrvatsku čekaju dvije teške godine. Naime, u 2009. nas čeka pad BDP-a od dva posto, dok 2010. kreće lagani oporavak uz rast od jedan posto.
Međutim, u dokumentu "Različit utjecaj globalne krize" navodi se da će se Hrvatska već 2011. uvrstiti među brže rastuće zemlje regije, s rastom BDP-a od 4 posto, piše Marina Klepo u Jutarnjem listu. Zbog toga je u izvješću Hrvatska i ubrojena među srednje rizične zemlje istočne Europe.
Nepoželjne prognoze
Analitičarka Bečkog instituta koja prati Hrvatsku, Hermine Vidović objašnjava da se još nitko ne usuđuje prognozirati što će biti 2011. "Mi smo se na to odvažili, ali promjene su lako moguće. No, za sada smo optimisti", kaže Vidović.
Taj, napominje, umjereni optimizam temelji se na očekivanju da će oporavak u zapadnoj Europi uslijediti već sredinom iduće godine, što će biti veliki poticaj, ne samo hrvatskom izvozu, već i turizmu.
Rast nezaposlenosti u 2010.
Osim toga, Hrvatska će, u usporedbi s drugim zemljama regije, imati "niži start", što znači da će bržem rastu prethoditi i nešto veći pad. Unatoč nešto bržem rastu, međutim, rast zapošljavanja ne očekuje se tako skoro. Nezaposlenost će nastaviti rasti i iduće godine, a tek 2011. očekuje se lagani pad.
Hrvatska se u usporedbi s drugim zemljama regije nalazi u boljem položaju i po pitanju drugih ekonomskih pokazatelja. Vanjski dug zemlje, primjerice, iznosi 94 posto BDP-a. Iako je to vrlo visoka zaduženost, "kod susjeda" još je gore.
Udjel duga u slovenskom BDP-u već je dosegao 104 posto, u Bugarskoj je 112 posto, u Estoniji 117, a u Mađarskoj 121 posto.
Deficit platne bilance posljednjih je godina također "nabujao" u većini zemalja regije, i to uglavnom zbog prekomjernog uvoza. Izuzev Češke, u svim je zemljama premašio pet posto BDP-a, što se smatra prihvatljivom razinom. U Crnoj Gori i Bugarskoj, primjerice, premašivao je i 25 posto BDP-a, pa se u tom kontekstu hrvatski deficit platne bilance čini "relativno umjeren", budući da iznosi 10,9 posto BDP-a.
No, najvažniji ekonomski pokazatelj za Hrvatsku ipak će biti visina proračunskog deficita i održivost javnih financija. (V. K.)
Izvor:
Jutarnji list
