Prodaja automobila pala za 63,6, alkoholnih pića za 28 posto, a kućanskih aparata za petinu
Hrvatski građani i dalje nerado kupuju robu koja im nije prijeko potrebna, poput automobila, bijele tehnike, namještaja i luksuznih stvari, pa su i u lipnju u trgovinama ostavili mnogo manje novca nego ranije.
Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, promet od trgovine na malo u lipnju je bio manji za 15,2 posto nego u istom mjesecu lani, što govori da se pad trgovine započet u listopadu prošle godine i dalje nastavlja po vrlo visokim stopama. U prvih pola godine, pak, promet je pao 16,6 posto, piše Marina Klepo u Jutarnjem listu.
Zabrinjavajući pad
Ipak, blago poboljšanje vidljivo je tek na mjesečnoj razini, gdje je maloprodaja porasla 2,8 posto, ali se to pripisuje početku turističke sezone. Iako ovakav razvoj događaja za analitičare nije neočekivan, tako snažan pad potrošnje kućanstava ipak zabrinjava.
Čini se kako za sada najslabije rezultate bilježe saloni automobila u kojima je u lipnju promet bio čak 63,6 posto manji nego u istom mjesecu lani, dok je minus u prvih pola godine iznosio 57,8 posto.
Na drugom mjestu, građani su se najviše odrekli alkoholnih i drugih pića, čiji je promet i prvoj polovici godine pao za gotovo 28 posto. Više se učestalo ne kupuju ni kućanski aparati čije je prodaja od početka godine smanjena za petinu, a mnogo se manje troši i na namještaj, odjeću, pa čak i na knjige.
Kruh, tjestenina, slatkiši…
Ipak, pojedini proizvođači dobro prolaze i u ova krizna vremena, a prije svega oni koji nude osnovne životne potrepštine. Primjerice, prodaja kruha, tjestenina i slatkiša u pola je godine porasla za 15,3 posto, a unatoč zabrani pušenja potrošnja na duhanske proizvode i dalje se ne smanjuje.
Također, građani ne štede niti na kozmetičkim proizvodima, lijekovima i medicinskim proizvodima.
Budući da je razlika u minusu prometa od trgovine kroz dva ovogodišnja kvartala neznatna, u drugom je kvartalu realno očekivati gotovo jednako snažan pad BDP-a kao i u prvom. A nakon povećanja stope PDV-a i uvođenja kriznog poreza, teško je očekivati skoriji oporavak osobne potrošnje, ne samo zbog toga što građanima ostaje manje novaca u džepu nego i zbog psiholoških razloga. Naime, neizvjesna budućnost i dalje odgađa kupnju svega onog bez čega se može "normalno" živjeti.
I Zdeslav Šantić i Raiffeisen banke ističe da je mjesta za optimizam sve manje, jer će povećanje poreza nedvojbeno smanjiti potrošnju stanovništva. Iako broj turističkih dolazaka nije mnogo podbacio, Šantić procjenjuje da će i oni ostaviti mnogo manje novca u trgovinama nego lani. Stoga je teško očekivati da sezona može značajnije popraviti rezultat, pa se i zbog ostalih okolnosti, pravi znakovi oživljavanja potrošnje teško mogu očekivati u idućih godinu dana. (V. K.)
Izvor:
Jutarnji list
