Podaci pokazuju da se najbrže zapošljavaju oni čija su zanimanja vezana uz vojsku
Matičar, slikar naivac, voditelj protokola, direktor male kavane, čitač natpisa, pazikuća, hostesa – samo je djelić zanimanja nezaposlenih osoba u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koja u svojoj statistici prepoznaje čak 3.862 zanimanja. Među nezaposlenima su i jedan svećenik, šest redovnika te privatni detektiv.
Jednog i jedinog službeno nezaposlenog privatnog detektiva Hrvatski zavod za zapošljavanje preuzeo je još iz evidencije nekadašnje republičke burze za zapošljavanje s obzirom da on posao traži više od 21 godine, odnosno – prema lipanjskim podacima burze – punih 252,5 mjeseci. On je ujedno i rekorder po stažu u evidenciji nezaposlenih osoba. Slijedi ga izrađivač tapiserija koji posao traži više od 19 godina, piše Gabrijela Galić u Novom listu.
Radnici jednostavnih zanimanja najduže bez posla
Gledajući prema zanimanjima, podaci o prosječnom trajanju nezaposlenosti pokazuju da posao najduže traže radnici jednostavnih zanimanja, a takvih je u evidenciji preko 82 tisuće. Oni na posao prosječno čekaju nešto manje od dvije godine, odnosno 21,5 mjeseci.
Najbrže se pak zapošljavaju oni čija su zanimanja vezana uz vojsku pa prosječno na posao čekaju 4,4 mjeseca. No, njih je i najmanje evidentirano među nezaposlenima (49). Čelnici, dužnosnici i direktori nakon gubitka posla, novi pronalaze u roku od 5,5 mjeseci, dok stručnjaci i znanstvenici kojih je u evidenciji nešto više od 9000, prosječno na posao čekaju 6,4 mjeseca.
Inženjeri, tehničari te njima srodna zanimanja, radnici uslužnih i trgovačkih zanimanja, kao i oni koji se svrstavaju pod grupu zanimanja u obrtima i pojedinačnoj proizvodnji, nakon gubitka posla novi čekaju prosječno oko godinu dana. Uredski i šalterski službenici, a evidentirano ih je gotovo 32.400, na posao čekaju nepunih 15 mjeseci.
Državni odvjetnik među nezaposlenima
No, kada se ti podaci dodatno analiziraju, na površinu i isplivaju slučajevi poput privatnog detektiva i cijelog niza drugih zanimanja koje se utope u skupnim podacima. Stoga je način evidentiranja nezaposlenih po zanimanjima djelomično i nelogičan jer vjerojatno niti jedna država među nezaposlenima ne bi tražila odvjetnike, dočasnike, diplomate, konzule i voditelje protokola. A upravo se takvi pojedinci "utope" među, primjerice, tisućama nezaposlenih pravnika. Možda jedan od najboljih primjera je i Radovan Ortynski, nekadašnji državni odvjetnik, koji na burzi posao traži već više od pet godina. (V. K.)
Izvor: Novi list
