Štedljivi pristup troškovima bez neplanirane kupovine kao novi obrazac ponašanja kupaca u krizi zadržat će se i tijekom blagdana, pa većina potrošača tvrdi da će kupovati praktične darove što manje pojedinačne vrijednosti.
Za trgovce počinje udarni tjedan blagdanske kupovine, a procjenjuje se da će Hrvati ove godine u blagdanskom prosincu potrošiti oko deset milijardi kuna.
Štedljivi pristup troškovima bez neplanirane kupovine kao novi obrazac ponašanja kupaca u krizi zadržat će se i tijekom blagdana, pa većina potrošača tvrdi da će kupovati praktične darove što manje pojedinačne vrijednosti.
To znači da se kartice ipak neće provlačiti i do 25 puta u sekundi, kao što se to činilo tijekom 2007. i 2008. godine, kada je blagdanska potrošnja dosegnula rekordnih 12,5 do 13 milijardi kuna.
Pod utjecajem krize već 2009. godine Hrvati su u prosincu smanjili potrošnju na oko 10,5 milijardi kuna i takav štedljiviji pristup blagdanima zadržali i iduće dvije godine. Ovu 2012. godinu ispratit će još štedljivije.
Rizik siromaštva
"Budući da je ekonomska situacija ove godine znatno lošija nego prošle, razumno je očekivati dodatni pad potrošnje. Strah od neizvjesne ekonomske situacije destimulira potrošnju i onih kućanstva koja do sada nisu bila izravno pogođena krizom, a situacija je daleko teža u obiteljima koje su zabilježile pad ili potpuni izostanak dohotka te su ugrožene rizikom siromaštva", procjenjuje Marijana Ivanov, profesorica na katedri za financije zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Veliki pesimizam
Potrošnja je, dodaje, kategorija koja ovisi o ekonomskoj snazi srednjeg sloja i nižih dohodovnih grupa, a upravo su one u ovoj i proteklih nekoliko godina osjetile najveći udar krize, kroz gubitak posla i plaća, nemogućnost povremenog zapošljavanja, kašnjenja i neisplatu plaća, kao i pad realne kupovne moći i njihovih dohodaka zbog rasta cijena i većih troškova života.
"Iako je prosinac obično mjesec pozitivnog razmišljanja i većih sklonosti potrošnji, građani su itekako svjesni da danas ima vrlo malo mjesta za optimizam te da se njihovo bogatstvo iz dana u dan topi, pa jasno da smanjuju potrošnju, posebice u one svrhe i zbog razloga koji im se čine manje opravdanima", zaključuje Marijana Ivanov.
I posljednja istraživanja potvrdila su pesimizam Hrvata koji se prelijeva i na osobne financije, na koje se očekuje pritisak i u 2013. godini zbog daljnjeg rasta nezaposlenosti i pritiska na plaće.
Kupovati hrvatsko
"Nedvojbeno je da je gospodarska situacija dovela do promjena u navikama potrošača, koji se ponašaju racionalnije. Postali su sve osjetljiviji na cijenu i sve praktičniji, pa vode računa o omjeru cijene i kvalitete. Novca ima manje pa on potošaču vrijedi više. Istraživanja pokazuju da će ove godine kupci kupovati više korisne poklone", ističe Milica Rakuša Martulaš, direktorica Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore.
Zbog poticanja domaćeg gospodarstva u HGK promoviraju hrvatske proizvode kao najbolji izbor za blagdanski stol i poklone.
"U nastojanju da se dostigne prosinačka potrošnja, koja se protekle dvije godine kretala na razini od oko 11 milijardi kuna, unatoč brojnim ograničavajućim faktorima poput nezaposlenosti, stagnacije plaća i relativno niskih očekivanja potrošača, potrebno je popularizirati optimizam kao pretpostavku daljnjeg razvoja domaćeg gospodarstva", zaključuje Rakuša Martulaš.
Online potrošnja
Značajan dio blagdanske potrošnje u cijelom svijetu seli se na internet pa se očekuje da će i dio Hrvata pratiti taj trend.
S jedne strane to je posljedica smanjenja kvalitete usluga, koja je primjetna i kod najvećih retailera u svijetu, koji su zbog krize i pada potrošnje smanjili broj zaposlenih. S druge strane, potrošač danas jednostavnije i brže nego ikada može obaviti internet šoping čak i putem svog mobilnog telefona. U skladu s tim sve je više internet stranica specijaliziranih za blagdanski šoping, a sve više kupaca odlučuje se i na internetsku kupnju namirnica za blagdane, kako bi izbjegli živciranje u velikim gužvama.
Drugi su trend sve raniji popusti koje su u krizi počeli prakticirati trgovci. Tako već desetak dana znatan dio njih nudi popuste od 30%, sve bliže s blagdanima ti se popusti penju na 50%, a već kraj godine trebali bi dočekati s popustima i do 70%. Ipak, prave rasprodaje očekuju se tek s početkom siječnja.
Izvor: jutarnji.hr
