Mlade osobe u većini članica EU prepuštene su same sebi nakon izlaska iz obrazovanja ili nakon gubitka prvog posla, i zbog toga je njihov udio u nezaposlenosti izrazito velik.
Hrvatska je dobila značajna sredstva s kojima bi trebala osigurati da se ti mladi u sklopu programa 'Garancija za mlade' zapošljavaju u roku od 4 mjeseca nakon što dođu na burzu. Ideja zvuči sjajno, no kako je planiraju izvesti?
Glasnogovornik Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Krunoslav Vidić ovako je objasnio spomenuti program:
"Garancija za mlade, kako smo je mi odlučili službeno nazvati, nije jednostavan skup mjera, odnosno program. Preuzimanje provedbe Garancije podrazumijeva strukturnu reformu i cjelokupan preokret u načinu uključivanja mladih u tržište rada. To znači da je potrebno prilagoditi sustav jedne države kako bi bio u stanju unutar 4 mjeseca od napuštanja ili završetka školovanja ili od nastupanja nezaposlenosti pružiti mladoj osobi podršku prilikom uključivanja u tržište rada. U tu svrhu upravo se osniva i Međuresorna radna skupina Vlade RH koja će pratiti implementaciju Garancije i zajednički usklađivati politike usmjerene prema uključivanju mladih u tržište rada", kaže Vidić.
Iako se u Garanciji govori o mladima od 15 do 25 godina, jer tako mlade osobe u radnoj snazi prepoznaje Međunarodna organizacija rada i Europski ured za statistiku, mnoge su države članice, pa tako i Hrvatska, odlučile Garancijom obuhvatiti i one koji su u dobnoj skupini od 25 do 29 godina, ponajviše zbog produljenog razdoblja studija i zato što i ta dobna skupina ima velikih problema prilikom ulaska u tržište rada.
"Zove se Garancija, zbog toga što se po uspostavi tih reformi svakoj mladoj osobi doista mora garantirati aktivacija na tržištu rada u roku od četiri mjeseca i to putem pružanja pomoći u pronalasku zaposlenja, uključivanjem u nastavak obrazovanja te pružanjem mogućnosti za naukovanjem ili za vježbeništvom radi stjecanja iskustva u radu", objašnjava Vidić.
Hrvatskoj na raspolaganju oko 144 milijuna eura do 2020. godine
Na pitanje kad će Garancija zaživjeti u punom obliku, Vidić kaže da su procijenili da će do pune uspostave, dakle do trenutka kada će moći ponuditi svakoj mladoj osobi kvalitetnu ponudu za posao, nastavak obrazovanja, naukovanje ili vježbeništvo, proći oko 3 godine. "Do tada će se putem raznih projekata usmjerenih mladima polako testirati i uspostavljati sustav podrške. Do tada moramo provesti brojne reforme i pripremiti sustav za provedbu. Za tu svrhu bit će nam dostupna sredstva iz Europskog socijalnog fonda (oko 66,35 milijuna eura) za razdoblje do 2020. godine te dodatnih 61,82 milijuna eura iz priključenog fonda ESF-a koji se zove Inicijativa za zapošljavanje mladih (Youth Employment Iniciative - YEI). Sredstva iz Inicijative su posebna sredstva koja su usmjerena na same korisnike i pomoću kojih će se moći financirati primjerice naknade za plaću, obrazovanje ili prijevoz mladima, a ona su nam dostupna na razdoblje od dvije godine, znači za 2014. i 2015", kaže Vidić.
Tijekom idućih nekoliko tjedana će Ministarstvo dobiti službenu informaciju o tome hoće li se ta sredstva moći proširiti i na dobnu skupinu od 25 do 29 godina. U slučaju da sredstva Inicijative budu usmjerena samo na skupinu od 15 do 25, za one starije od 25 koristit će se sredstva iz državnog proračuna i iz ESF-a, kažu iz Ministarstva. "Kada se EU sredstvima doda i sufinanciranje Hrvatske iz proračuna, dolazimo do velike brojke od oko 144 milijuna eura koji će Hrvatskoj biti na raspolaganju za uspostavu i provedbu Garancije za mlade sve do 2020. godine", kaže Vidić.
Savjetovanje u osnovnoj školi, izmjena upisnih kvota, poticanje pripravništva...
Što se tiče samih mjera 'Garancije za mlade', Vidić je objasnio kako je lani uspostavljen savjet od ukupno 17 različitih partnera koji je detektirao područja koja je potrebno izgraditi radi uspostave Garancije. Savjet je razradio ukupno 44 različite mjere koji obuhvaćaju reformske procese te programe i projekte koji će se provoditi.
"Radi se o vrlo širokom rasponu detektiranih područja razvoja - od pružanja kvalitetnog savjetovanja o izboru karijere koje treba započeti još u osnovnoj školi i snažno uključiti lokalno tržište rada, usklađivanja sustava obrazovanja (posebno strukovnog obrazovanja) sa stvarnim potrebama na tržištu rada kroz prilagodbu upisnih kvota i osnaživanje sustava učenja na radnom mjestu, poticanje nastavka obrazovanja u višem stupnju i općenito, povećanje kvalitete obrazovanja uz što više praktičnog rada, poticanje poslodavaca na razvoj pripravničkih shema i primanje vježbenika kako bi mladi bili što kvalitetnija radna snaga i time bili vrlo konkurentni na našem, ali i EU tržištu rada", kaže Vidić, dodajući da je taj Plan implementacije trenutno na postupku ocjene u Europskoj komisiji, te će se prve povratne informacije znati u veljači.
Dok se ne krene s provedbom Plana implementacije Garancije za mlade, "tu sve mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za koje se i ove godine odvajaju značajna sredstva iz proračuna, ali kojima će isto biti pridodana sredstva ESF-a kako bi mjere tekle nesmetano i kako bi se zaista pružila prilika što većem broju mladih", kaže Vidić.
Za sve mjere aktivne politike zapošljavanja, uključujući i sredstva za romsku nacionalnu manjinu te za očuvanje radnih mjesta, u 2014. godini osigurano je ukupno 545.659.000,00 kn iz državnog proračuna, a procjenjuje se da će na mlade nezaposlene osobe do 29 godina za sve mjere u ovoj godini biti utrošeno oko 285.000.000,00 kn sredstava iz državnog proračuna. Tome treba pridodati i sredstva tzv. 'mini-ESF-a', odnosno sredstava za 2013. godinu u iznosu od oko 16.500.000,00 eura čija realizacija se očekuje za proljeće.
Prioritet mladi s nižim kvalifikacijama i visoko obrazovani mladi bez radnog iskustva
"Nama su prioritet mladi s nižim kvalifikacijama i visoko obrazovani mladi bez radnog iskustva jer analize pokazuju da najteže dolaze do zaposlenja. Također, prioritet su i neaktivni mladi, odnosno mladi koji nisu zaposleni, ali pri tom ih ne možemo naći niti u jednom drugom sustavu, a takvih je otprilike 16% u Hrvatskoj... Predviđamo da će od tih sredstava 'mini EFS-a' oko 10.000.000,00 eura biti utrošeno upravo za ovu ciljanu skupinu nezaposlenih osoba", kaže Vidić.
Inače, u 2013. godini je posredovanjem Zavoda zaposleno 54.847 osoba do 25 godina, što čini 25,2% od ukupno zaposlenih u 2013. godini (od ukupno 217.179 osoba). Najviše mladih nezaposlenih osoba do 25 godina na evidenciji Zavoda ima srednjoškolsko obrazovanje (81,2%), zatim osnovno obrazovanje (8,4%) te visokoškolsko obrazovanje (8,2%).
Izvor: Danas.hr
