Hrvatski građani - među rijetkima u Europi - izražavali su u godinama krize (od 2007. do 2012.) rast osjećaja subjektivnog blagostanja, odnosno osjećaja životnog zadovoljstva i sreće.
Optimizam je rastao, a broj pesimista bio ispod prosjeka EU-a. Obitelj, (relativno) dobro zdravlje i obrazovanje, kao i velika očekivanja od ulaska u EU budila su taj osjećaj i kod onih od kojih se to najmanje očekivalo, nezaposlenih, starijih i ljudi sa sela.
Sve su to pokazali rezultati velikog istraživanja “Trendovi u kvaliteti života u Hrvatskoj”, provedenog u sklopu Europskog istraživanja o kvaliteti života (EQLS) Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound), a izvješće s rezultatima za Hrvatsku izradili Institut društvenih znanosti “Ivo Pilar” i Institut za javne financije.
Nasuprot subjektivnom zadovoljstvu hrvatskog stanovništva stoje, međutim, objektivni pokazatelji koji su dijametralno suprotni te Hrvatsku svrstavaju među zemlje EU-a s najnižim standardom. U mnogim segmentima život u Hrvatskoj pogoršao se 2012. u odnosu na 2007. Kako je na službenom predstavljanju u ponedjeljak pobrojala prof. dr. Ljiljana Kaliterna Lipovčan s Instituta “Ivo Pilar”, dok se u zemljama EU 28 (sve zemlje članice Unije) prosječni mjesečni prihod kućanstava neznatno povećao s 2013 na 2161 euro, u Hrvatskoj je u istom razdoblju pao s 972 na 850 eura.U zemljama EU 12 (nove članice iz srednje i istočne Europe) taj prihod je pao sa 698 na 672 eura.
Također, 2010. Eurostatovo je istraživanje pokazalo da je srednja bruto zarada po satu u Hrvatskoj iznosila 4,80 eura, u EU 27 (tada bez Hrvatske) 11,9 eura, a u EU 12 ukupno 3,2 eura.
"Znakovito je da je u pet godina u Hrvatskoj najviše pao prosječan raspoloživ prihod u kućanstvima osoba s višom ili visokom stručnom spremom, i to s 1600 na 1300 eura, dok se u onih s najnižom stručnom spremom nije promijenio i ostao je oko 550 eura", ističe prof. dr. Kaliterna Lipovčan.
U Hrvatskoj trećina stanovništva ne može izići na kraj s troškovima života, a indeks materijalne deprivacije (neimaštine) gotovo je jednak i 2007. i 2012. O teškoj situaciji govori to da je 2012. oko 55 posto domaćih ispitanika odgovorilo da si ne mogu priuštiti plaćanje jednom godišnje odmora od tjedan dana izvan svojega doma, kao ni zamjenu istrošenog namještaja, što je porast u odnosu na 2007. To je znatno više od europskog prosjeka koji iznosi oko 30 posto za obje kategorije. Više od deset posto ispitanika ne može si priuštiti obrok koji uključuje meso, piletinu i ribu svakog drugog dana ako to zažele. Oko 20 posto ispitanika u Hrvatskoj nema za kupnju nove odjeće niti za pozivanje prijatelja ili obitelji na piće i ručak barem jednom mjesečno. I tu smo ispod europskog prosjeka, a jedini element u kojemu smo bolji od drugih Europljana jest – održavanje doma dovoljno toplim.
Hrvati su narod koji radi gotovo najviše u Europi – u prosjeku 2012. godine radili smo 44,2 sata tjedno, dok se u zemljama EU 12 radilo 42,5 sati, a u EU 28 - 39,1 sat.
Zastrašujući je i podatak da je broj umirovljenika u pet godina u Hrvatskoj porastao za osam posto, što je među najvišim stopama u Europi. Tako smo 2012. imali 33 posto umirovljenika, dok je u Europskoj uniji njihov broj ostao isti ili tek neznatno rastao - oko 27 posto.
"Relativno visok broj umirovljenika u Hrvatskoj može se djelomično objasniti prilično velikodušnim sustavom ranog umirovljenja u kojemu se odlazak u prijevremenu mirovinu nije shvaćao kao iznimka, nego pravilo", ističe prof. dr. Kaliterna Lipovčan, navodeći kako se, prema podacima HZMO-a, broj novih prijevremenih umirovljenika povećao 2010. za 76 posto u odnosu na godinu ranije!
Također, 2012. povećao se osjećaj nesigurnosti radnog mjesta pa je čak trećina ispitanika izjavila da postoji velika ili vrlo velika mogućnost da u sljedećih šest mjeseci ostanu bez posla.
"Nesigurnost posla, dulje radno vrijeme, nesklad između poslovnoga i privatnog života, sve to izaziva stres i nad tim bi se odgovorni trebali zabrinuti", ističe prof. dr. Kaliterna Lipovčan.
Zanimljivosti:
• 76% udio hrvatskih građana koji posjeduju nekretninu bez hipoteke (kredita) u 2012.
• 45% takvih je u Europskoj uniji
• 15% građana muči manjak životnog prostora
• 1/8 građana EU-a unajmljuje stan u socijalnom/općinskom smještaju
• 1% takvih je kod nas
• 60% građana uočava jaz između bogatih i siromašnih
• 55% vidi jaz između radnika i uprava
• 1/3 percipira jaz između različitih rasnih i etničkih skupina te različitih vjerskih skupina, što je u Europi znatno izraženije
• 2161 euro - prosječni prihod EU kućanstva (rastao)
• 850 eura - prihod hrvatskog kućanstva (padao)
• 11,9 eura - bruto satnica u Europskoj uniji
• 4,80 eura - srednja bruto satnica kod nas
Izvor: Slobodna Dalmacija
