Dugoročna i visoka nezaposlenost u Hrvatskoj jedan je od glavnih razloga masovnog iseljavanja kojemu svjedočimo zadnjih godina, a u kojem zemlju godišnje napuštaju deseci tisuća uglavnom mladih i obrazovanih.
Upravo zbog ovog trenda ni statistički podaci, koji zadnjih godina govore o laganom padu broja nezaposlenih u Hrvatskoj, u javnosti ne odjekuju pozitivno i optimistično, nego se gledaju upravo kao rezultat iseljavanja. Krajem siječnja u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje registrirane su 244.134 nezaposlene osobe, što je 16,7% ili 49.102 osobe manje nego u siječnju 2016., kada je na Zavodu bilo prijavljeno 293.236 nezaposlenih, prenosi Jutarnji list.
Gradonačelnik.hr analizirao je, pak, situaciju na lokalnoj razini i istražio koliko se u zadnjih godinu dana smanjila registrirana nezaposlenost u gradovima, prema službenim podacima HZZ-a. Od ukupno 128 gradova, 60 ih bilježi smanjenje nezaposlenosti u siječnju 2017. u odnosu na isto razdoblje lani. Kao uvjerljivi pobjednik ističe se, pak, Grad Klanjec, u kojem je u godinu dana broj nezaposlenih smanjen za čak 26 posto. No, važnija od samih brojki je činjenica da ovaj rezultat nije posljedica iseljavanja nego, kako ističe gradonačelnik Zlatko Brlek, zapošljavanja.
Fali radne snage
“Klanjec je mali grad s otprilike 3000 stanovnika i svako novo otvoreno radno mjesto i zapošljavanje u velikoj mjeri smanjuju nezaposlenost. Mene kao gradonačelnika te brojke o postotku smanjenja nezaposlenosti čine ponosnim, tim više što prema podacima HZZ-a sa Zavoda nije nitko otišao na rad u inozemstvo. Naše stanovništvo zapošljava se na području grada Klanjca i okolice, te grada Zagreba zbog blizine jer smo od glavnoga grada udaljeni samo 30-ak kilometara”, kaže Brlek. Ističe da se na području grada upravo završava izgradnja proizvodnog pogona od 3600 m2 u kojem je u siječnju primljeno dvadesetak novih radnika, a Grad Klanjec je izmjenom prostornog plana i oslobađanjem od komunalnog doprinosa omogućio njegovu izgradnju.
“Pomažemo i obrtnicima sa svog područja u sufinanciranju kamata na kredite za kupnju novih strojeva za pogone, što također pridonosi zapošljavanju jer svaki novi stroj je barem jedno novo radno mjesto. Vjerujem da će u budućem razdoblju pokazatelji o nezaposlenosti biti još bolji jer trenutno smo pred ugovaranjem izgradnje dviju novih tvornica u našoj poslovnoj zoni. Trudimo se biti mjesto koje pruža dobro poslovno okruženje za svakog investitora, a takvi ćemo i ostati”, ističe gradonačelnik.
Drugi najuspješniji grad po smanjenju nezaposlenosti je Sveta Nedelja, u kojoj je broj nezaposlenih u siječnju 20% manji nego prije godinu dana.
Komentirajući ove rezultate, gradonačelnik Drago Prahin upozorava na problem nedostatka radne snage. “Bez obzira na priču da smo neobrazovani i da nemamo akademski obrazovanih, nama kronično nedostaje majstora i radnika. U našem gradu poduzetnici rade sve više i više, i nedostaje ljudi. To omogućuje i veći broj radnih mjesta i sve veće zapošljavanje. U svemu tome ima i iseljavanja, ali prema našim saznanjima, u malom postotku. Malo se naših građana iselilo. Kod nas se uspjelo čak zaposliti i ljude koji su dosad bili nezaposlivi i s dugim stažem na HZZ-u. Naš grad je, čini mi se, uvijek bio izuzetak jer smo i u najvećoj krizi imali relativno mali broj nezaposlenih. Imamo velik broj dobrih i kvalitetnih poduzetnika koji imaju programe i proizvodnju, a i orijentirani su na izvoz pa imaju i mogućnosti zapošljavanja”, ističe Prahin. Napominje da je u povećanom zapošljavanju pomogla i promjena politike i načina rada HZZ-a.
Potpora ulaganjima
Na trećem mjestu je Oroslavje sa smanjenjem od 16,1 posto te Samobor - 15,4 posto.
Gradonačelnik Oroslavja, Ivan Tuđa, istaknuo je četiri mjere kojima su uspješno smanjili nezaposlenost i ujedno privukli razne investitore.
- Prvo, oslobađamo poduzeća od plaćanja komunalnih doprinosa u iznosu 50-100% te ih ujedno oslobađamo komunalnih naknada. Sufinanciramo kamate na poduzetničke kredite u suradnji sa Županijom i nadležnim Ministarstvom te mijenjamo prostorne planove za potrebe firmi - kaže Tuđa. Dodaje da je u Oroslavju prisutno stotinjak manjih i srednjih poduzeća poput Biotehnike i Pireko. Oko 1000 radnika je zaposleno u proizvodnim djelatnostima, a 600-tinjak u poduzetničkoj zoni.
- Najzastupljenija je kod nas metaloprerađivačka i tekstilna struka pa sukladno tome najviše učenika imamo u strukovnim školama. To smo prepoznali pa već zadnjih deset godina stipendiramo učenike deficitarnih zanimanja, a po tomu smo i među vodećima u državi - kaže gradonačelnik Oroslavja.
Gradonačelnik Samobora, Krešo Beljak, ističe kako upravo ovi podaci potvrđuju da je Samobor među prvim gradovima u Hrvatskoj koji je zaista izašao iz krize. Tu treba naglasiti, dodaje, i da je Samobor među rijetkim gradovima koji nemaju prirez, što je jedan od razloga za porast broja stanovnika koji bilježi.
“Smanjenje nezaposlenosti prati pozitivan trend u gospodarstvu u našem gradu. Potvrda je to da se isplate sve mjere koje Grad provodi, a kojima se potiče gospodarski razvoj. Tako potpora ulaganjima gospodarskih subjekata iz proizvodnog sektora iz godine u godinu privlači sve više interesa kod potencijalnih korisnika, isto kao i potpora zapošljavanju kojom se potiču nova zapošljavanja u privatnom sektoru. Samo u odnosu na prošlu godinu interes za ovu mjeru narastao je za gotovo 300%. Također, oslobađanjem trgovačkih društava od plaćanja 50% iznosa poreza na tvrtku znatan dio novca ostaje u samoborskom gospodarstvu”, ističe Beljak.
Fotografija: Klanjec.hr
