Malo je stvari koje mogu izbaciti iz takta kao opomena pred ovrhu, pogotovo kada ona stigne za račun koji ne samo da si podmirio, već i preplatio!
Velika škrtica donosi priču o čitateljici koja je sporni račun GSKG-a platila, ali s pogrešnim pozivom na broj. Bila je u pretplati, ali su joj svejedno poslali opomenu pred ovrhu i priuštili neugodnosti pred susjedima:
Gospođa (koja inače uredno i na vrijeme plaća sve račune), od stambenog je upravitelja, gradskog GSKG-a, dobila 'jezikovu juhu' jer je za prosinac 2016. godine navodno ostala dužna 215 kuna:
“Molimo da račun podmirite u roku od osam dana, u suprotnom ćemo biti prisiljeni pokrenuti postupak ovrhe."
Iznenađena gospođa krenula je pregledavati sve račune koje je platila putem internet bankarstva te tako naišla i na plaćeni račun Zagrebačkom holdingu.
“Eto ga! Podmirenih 500 kuna za troškove pričuve, vode i odvoza smeća...”, radosno je rekla, a zatim shvatila da je pod 'opis plaćanja' zabunom, misleći da plaća račun za prosinac, dva puta podmirila troškove po uplatnici Zagrebačkog holdinga za siječanj, upisavši pogrešni poziv na broj, ali uplativši i više novaca nego što je trebala.
Tako je, umjesto 215 kuna - koliko je iznosila pričuva za prosinac, zapravo je dva puta platila siječanjski iznos od 230 kuna, čime je prema GSKG-u bila u preplati, ali su joj svejedno poslali opomenu pred ovrhu i priuštili neugodnosti pred susjedima.
Zanimljivo je pritom što je opomena pred ovrhu stigla isključivo iz GSKG-a, ali ne i Gradske čistoće ili Vodoopskrbe i odvodnje koji su očito, primijetivši duplu uplatu, jednostavno “prebili dug” te se poštedjeli besmislenog birokratiziranja.
No, ne i u GSKG-u.
Ova institucija, doznala je ubrzo gospođa u kratkom telefonskom razgovoru, ne poznaje praksu “samoinicijative preknjižbe dugovanja”, što u pravilu znači da GSKG-u u jednom mjesecu zabunom možeš uplatiti i milijun kuna - no ostaneš li dužan stotinjak za mjesec kasnije, stiže opomena pred ovrhu, a uskoro i pražnjenje računa.
“Tako je gospođo. Ako ste na uplatnici upisali poziv na broj za siječanj, onda mi s tim novcem možemo podmiriti isključivo račun za prvi mjesec. Što se nas tiče, možete ga platiti i deset puta, a mi ćemo vam i dalje poslati opomenu pred ovrhu, neovisno o tome koliko ste zapravo u preplati”, pojasnila joj je sugovornica te dodala da preknjižbu mogu napraviti tek kad ona to osobno i zatraži.
Slično iz GSKG-a odgovaraju i na novinarski upit:
“Kod jedinstvene uplatnice, svaka naknada evidentira se na odvojenim knjigovodstvenim karticama, obzirom da se radi o različitim prihodima, a uplate se knjiže sukladno podacima s uplatnih dokumenata. Originalne uplatnice sadrže poziv na broj koji, između ostaloga, upućuje na koji se mjesec odnosi uplata, a što je potrebno uvažiti prilikom knjiženja”, pojašnjavaju iz GSKG-a, ali pritom ne odgovaraju na pitanje zašto svoje korisnike, osim o mogućnosti ovrhe, ne obavještavaju i o primitku viška novca s kojim ne znaju što im je činiti.
Korisnicima GSKG-a zato odgovor daju iz jednog zagrebačkog javno-bilježničkog ureda iz kojeg mole ostati anonimni, jer se ne smiju reklamirati.
Ukratko, poručuju kako je takva praksa suprotna Zakonu o PDV-u u kojem izričito stoji da je institucija, ukoliko zadrži preplaćeni novac, njime dužna zatvoriti sva otvorena dugovanja od strane korisnika koji je izvršio preplatu.
“Osim toga, Zakon o PDV-u, kad govori o sastavu računa, niti jednom riječju ne spominje “poziv na broj”, što zapravo znači da valjani račun na sebi uopće ne mora sadržavati ovu kategoriju niti je ona bitna za podmirenje obveza”, kaže ovaj zagrebački javni bilježnik.
Možda ga ne poznaju u GSKG-u, ali barem da vi znate zakon sljedeći put kad vam zaprijete - ovrhom.
Izvor: Jutarnji list
