Šesta HR Days konferencija u organizaciji portala MojPosao i stručnog partnera tvrtke SELECTIO, okupila je brojne stručnjake iz područja upravljanja ljudskim potencijalima.
Prvi dan konferencije obilježilo je zanimljivo predavanje Jamila Qureshia, keynote speakera, Okrugli stol na temu 'Uvoz radne snage i deficit radnika na tržištu rada', te Najbolje HR Prakse čiji su dobitnici Vipnet, Infinum i ERSTE Group Card Processor.
U drugom dijelu prvog dana šeste HR Days konferencije predavanja su održali Terence Tse, konzultant za financije i predavač na COTRUGLI Business School i Andy Longley, globalni direktor talenata u tvrtki Adidas i organizacijski psiholog.
dr. Terence Tse je u svom predavanju na temu megatrendova i funkcije HR-a naglasio važnost razmatranja šireg društvenog i ekonomskog konteksta pri planiranju poslovanja te je naglasio kako praćenjem tzv. megatrendova možemo izbjeći njihove potencijalne negativne efekte.
„Čak 45% današnjih poslova će nestati i biti zamijenjeno računalima, a mlađe generacije će imati puno niži životni standard od starijih.“, prognoze su kojima Tse kontrira svojom optimističnom vizijom budućnosti u kojoj zaposlenici mogu biti još važniji faktor za uspješno poslovanje. „S napretkom tehnologije možemo učiniti puno toga, no da bi taj napredak imao svrhu i pravi smjer, u cijeli proces moraju biti uključeni ljudi.“
„Inovativnim i inventivnim načinom razmišljanja, kao i nadogradnjom naših vještina, možemo kao zaposlenici upravljati tehnologijom koja će zamijeniti standardizirane i rutinske poslove. Za uspjeh organizacije je ključan timski rad te dijeljenje ideja i različitih perspektiva, kao i odmicanje zaposlenika od uskih specijalizacija. Uloga HR-a je da potiče zaposlenike u tom smjeru i kvalitetno njima upravlja.“ zaključuje Tse.
Andy Longley u predavanju naziva 'Transformacija organizacijske kulture kroz leadership' upoznao je sve okupljene s načinima održavanja kulture uspjeha u korporativnom okruženju uz pomoć primjene sportskih tehnika coachinga.
Longley je usporedio praćenje vrhunskih sportaša i zaposlenika u organizacijama. Za razliku od sporta u kojem su obuhvaćeni različiti aspekti uspješnosti sportaša, u businessu se i dalje pretežno prate samo rezultati. „Organizacije trebaju biti usmjerene i na ponašanje zaposlenika, a ne samo na njihov rezultat.“
Jedan od načina na koji organizaciju usmjerenu na rezultate možemo transformirati u organizaciju usmjerenu na ponašanja je primjena tehnika coachinga u kojima je stavljen naglasak na kontinuiran razvoj zaposlenika putem davanja jasnih i pravovremenih povratnih informacija.
„Važno je da zaposlenici znaju na koji način svojim radom pridonose strategiji organizacije. Ciljevi koji su im dodijeljeni moraju biti smisleni kako bi lakše pratili vlastiti napredak. Samo takvo upravljanje pojedincima dovodi do razvoja agilnih organizacija“, zaključio je Longley.
Prvi dan konferencije završio je dinamičnom radionicom u partnerstvu s tvrtkom Philip Morris na temu 'promjene'.
U drugom danu HR Days konferencije svoje bogato iskustvo podijelili su strani i domaći predavači s raznih područja.
Karin Volo, direktorica Evoloshen akademije, svojom glavnom misijom navodi uvođenje radosti na radna mjesta.
Tijekom dugogodišnjeg rada pomogla je tvrtkama koje su prolazile kroz tranziciju, a sudionike šeste HR Days konferencije upoznala je s ključnim načinima izgradnje i održavanja angažiranost te kreiranja svrhe i uspostave povjerenja u organizaciji.
„Prema istraživanjima provedenima na globalnoj razini, 13% zaposlenika angažirano je na radnom mjestu. U Hrvatskoj su rezultati još niži – tek 3% zaposlenika pokazuje aktivnu angažiranost na poslu.“
Angažiranost se stalno mijenja, stoga je potrebno kontinuirano pratiti rad zaposlenika i uvoditi organizacijske promjene.
„Motivacija i energija rastu kada kontinuirano radimo na poboljšanju vlastitih vještina i znanja. Jednako vrijedi i za organizacije.“ Organizacijska kultura trebala bi počivati na vrijednostima poput suradnje, kreativnosti, emocionalne povezanosti i prepoznavanja individualnog doprinosa zaposlenika kako bi se povećala njihova angažiranost i uspostavilo povjerenje. Povećanjem povjerenja u organizaciji, povećava se proaktivnost zaposlenika te se znatno smanjuju troškovi kompanije.
Za kraj, Volo je otkrila formulu o novom načinu poslovanja koja pomaže tvrtkama da zadrže svoje zaposlenike: „Za današnje organizacije poslovni imperativ je stvaranje kulture svrhovitosti, a ne isključivo postizanje financijskih rezultata.“
Antonio Matković, Voditelj odjela suradnje s javnim sektorom i razvojnim fondovima u tvrtki SELECTIO, predstavio je prilike za uvođenje inovativnih praksi za privlačenje i razvoj budućih kadrova korištenjem sredstava iz fondova Europske Unije.
„Problem u Hrvatskoj je što nemamo projekcije za potrebe zapošljavanja, već samo gledamo povijesne podatke. Imamo veliki ljudski kapital, a uvozimo inozemnu radnu snagu.“
Matković je prezentirao primjere inovativnih projekata u različitim područjima koji uskoro započinju s provedbom. U sklopu projekata HR funkciji će se omogućiti podrška u procesu novih zapošljavanja, a poslodavcima koji sudjeluju u provedbi dana je dodatna mogućnost za usavršavanje postojećih usluga te se u javnosti potvrđuje njihova društvena odgovornost, prvenstveno zbog zapošljavanja ugroženih skupina na tržištu rada.
Maja Parmač Kovačić, docentica na Katedri za psihologiju rada i organizacijsku psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, osvrnula se na goruću temu korisnosti upitnika ličnosti za predviđanje uspješnosti na poslu. Prisutnim je svojim praktičnim znanjem odgovorila na često pitanje u HR-u: 'Kako detektirati pojedince koji stvaraju toksičnu radnu atmosferu'.
„Dva problema s kojima se susrećemo u procjeni ličnosti jesu lažiranje odgovora te zanemarivanje osobina koje su nam ključne. Kako bismo pronašli osobu koja karakterno najviše odgovara radnom mjestu, u selekciju bismo trebali uključiti upravo tehnike koje minimiziraju utjecaj socijalno poželjnog odgovaranja, kao i tehnike koje mjere nesvjesne misli i osjećaje (implicitnu ličnost).“
„Mjerenjem implicitne i eksplicitne ličnosti ćemo dobiti bolju sliku o kandidatu. Bitno je imati na umu da spomenute tehnike nisu zamjena, već nadopuna samoprocjenama ličnosti - mišljenje koje potencijalni zaposlenici imaju o sebi nam je važan izvor informacija!“, zaključila je Parmač Kovačić.
O često zanemarenoj temi tj. kulturi zdravlja, predavao je Bruce Greenhalgh, Mindfulness trener i konzultant. „Radna okolina se rapidno mijenja, a takve nagle promjene negativno utječu na zdravlje zaposlenika. S obzirom na povećanje radnog vijeka postavlja se pitanje kako ćemo si u zrelijoj dobi omogućiti uvjete potrebne za ugodan život. No na stranu fizičkog zdravlja, bavimo li se dovoljno svojim mentalnim zdravljem?“ Istraživanja pokazuju da 20% radne populacije ima neki oblik poteškoće po pitanju svog mentalnog zdravlja. Postajemo snowflake generacija koja se topi pod pritiskom, kako fizički tako i psihički. “ ukazao je Greenhalgh.
Zapostavljeno mentalno zdravlje uvelike utječe na ekonomiju jer su ljudi na svojim radnim mjestima, no njihova produktivnost je upitna. Well-being odnosno razna sreće koja čini zaposlenika angažiranima postaje krucijalna za svaki business.
„Well-being povećava performans zaposlenika, potiče na suradnju, inovativnost, a pritom minimizira mogućnost pogreške i neuspjeha. Well-being su mali kontinuirani koraci i pokazivanje interesa managera za svoje zaposlenike.“ poručuje Greenhalgh.
Dašak matematike i fizike u svijet HR-a unio je doc.dr.sc. Robert Kopal, državni tajnik pri MUP-u koji je svojim predavanjem na temu socijalnih mreža ukazao na važnost kontrole nad mrežama koje sami stvaramo, kako u privatnom tako i u poslovnom kontekstu.
„Socijalne mreže su one koje oblikujemo sami i za razliku od onih digitalnih odnosno društvenih, sami određujemo tko je influencer. Gledano iz HR ugla, bitno je osvijestiti koga poznaju naši zaposlenici, odnosno kakav socijalni kapital imamo u organizaciji. Smisleno umrežavanje zaposlenika u upravljanju projektima dovest će do maksimiziranja protoka ideja, kao i učinkovitosti, uštede i angažiranosti“ poručuje Kopal.
Konferenciju je zatvorila službena psihologinja hrvatske vaterpolo reprezentacije na temu upravljanja timovima u stresnim situacijama. Renata Barić iznijela je praktične savjete kako zadržati 'čistu glavu' u situacijama koje nam se na prvi pogled čine nerješive, ali se osvrnula i na utjecaj trenera odnosno managera na rukovođenje tima.
Predavanja se možete prisjetiti i kroz prezentacije koje možete pronaći na službenoj web stranici konferencije.
