Europa nezaustavljivo stari, a Hrvatska nije izuzetak.
Europa nezaustavljivo stari: jedan od pet stanovnika Europe stariji je od 65 godina, ukupno oko 100 milijuna građana.
Stopa ovisnog starijeg stanovništva (koja pokazuje omjer starijih u odnosu na radno sposobne), dosegnula 2017. rekordnih 29,9%.
"Demografsko starenje je očigledan proces prisutan u EU duže vrijeme, a po projekcijama će se nastaviti približno istim tempom i u budućnosti", kaže Danijel Nestić s Ekonomskog instituta.
"Hrvatska nije izuzetak, niz je velikih implikacija na sve. Od malih stvari poput dizajna proizvoda prilagođenim starijim ljudima, do ‘velikih’ kao što je utjecaj na politički proces. Može se dogoditi da u budućnosti više od polovice glasačkog tijela čini starije stanovništvo koje će glasati sebi u prilog", dodaje.
Projekcije da će u narednih 30-ak godina u Hrvatskoj nestati grad veličine Zagreba otvara Pandorinu kutiju problema.
“Mi imamo relativno mladu umirovljeničku populaciju, na 120 zaposlenih dolazi 100 umirovljenika. Kako se omjer stanovništva mijenja, naprosto neće biti dovoljno novca za mirovine pa promjene mirovinskih sustava u Europi idu prema jačanju shema kapitalizacije (II. i III. stup u RH) i produljenja radnog vijeka”, kaže Nestić koji smatra da bi političari jasno trebali objasniti da bez kasnijih umirovljenja neće imati pristojne mirovine umjesto puštati probne balone.
"Nije istina da ćemo 's posla u grob'. Sada osoba u Hrvatskoj koja doživi 65 godina može očekivati u prosjeku još 17 godina života, no svakih sljedećih desetak godina živimo duže još godinu dana, tako da ćemo duže živjeti, dulje raditi i dulje biti u mirovini", zaključuje Nestić.
Izvor: Poslovni.hr
