Tko god uplaćuje neku od igara na sreću, svjesno ili podsvjesno nada se značajnijem dobitku. Pa ipak, u trenutku kad se ta želja i ostvari, mnogi nisu spremni na osjećaje koji ih obuzmu.
U Hrvatskoj je 2019. izgleda sretna za ljubitelje igara na sreću. U ponedjeljak je sretnik iz Zagreba osvojio milijun kuna u igri SUPERBINGO 75, a na izvlačenju 1. veljače čovjek koji je želio ostati anoniman je osvojio dobitak 5+1 vrijedan 2.617.780,96 kn listićem uplaćenim na benzinskoj postaji Crodux na autocesti u Dalmaciji.
Igrač Germania Sport kladionice iz Zadra je 17. veljače osvojio Maxi jackpot i kući odnio dobitak od 111.310,59 kune dok je u igri Loto7 šest dana kasnije je pogođen dobitak 6+1 u iznosu od 3.357.478,32 kn, a otišao je u Zaprešić. Igrač Kladionice Hrvatske Lutrije iz Splita, 26. veljače je uplatio listić na prodajnom mjestu Vukovarska 186 i istu večer osvojio dobitak od 24.161,60 kn.
Što učiniti da vrtoglavi iznos donese sreću, objasnila je psihologinja Mirjana Nazor.
- Vjerujem da ljudi u tom trenutku osjećaju mješavinu niza različitih osjećaja pa su tu sigurno euforija i radost. No smatram kako takvi osjećaji traju jako kratko, a ubrzo ih nadomješta strah od budućnosti i pitanje mogućnosti i znanja što napraviti s toliko novca i hoće li dobitnik uopće znati raspolagati tolikom svotom - objašnjava psihologinja prof. Mirjana Nazor.
Ako dobitnik nema vrlo jasan plan kako će i na što potrošiti dobitak, prijete mu razne zamke zbog kojih bi mogao sve izgubiti.
- Ponajprije se u takvom trenutku u dobitnikovom životu krene pojavljivati nepoznata rodbina, prijatelji, poznanici i ljudi kojih ranije nije bilo. Čovjek treba jako dobro procijeniti tko mu je od svih njih zaista važan, a tko je tu samo kako bi dobio dio kolača. Zatim se razvija strah da će ga netko prevariti ili pokrati, pa dobitnik možda može početi sumnjati i u članove najuže obitelji. Slijedi strah oko toga gdje spremiti i držati novac. Ako je to banka, koju odabrati, kako odlučiti koja neće propasti - nastavlja prof. Nazor dodajući kako takve dvojbe vode do velike anksioznosti jer čovjek koji živi relativno skromno zapravo nije opterećen takvim poteškoćama.
Nema bojazni da će izgubiti imovinu jer takve imovine nema. Ako pak iznenada stekne veliki imetak, on sa sobom nosi i veliku odgovornost na koju ljudi nisu navikli.
- Također, veliki novac može promijeniti osobnosti. Ima ljudi koji se uopće neće promijeniti i na neki će se način distancirati od imetka, a s druge strane ima i onih koji tada krenu misliti da vrijede puno više i da sad imaju značajniji društveni status zbog tog novca. Ima ljudi koji promijene ponašanje, pa tako krenu trošiti doslovno kao pijani milijarderi. Kupuju aute, drogu, piju, kockaju, organiziraju zabave, časte. Oni kao prvo nemaju plan trošenja dobitka, a kao drugo imaju poremećenu percepciju da je riječ o strahovito puno novca koji je nepresušan izvor. Naravno da je ta percepcija kriva i da novac na taj način jako brzo procuri kroz prste - pojašnjava prof. Nazor.
Takvih je primjera u svijetu bilo mnogo, poput Britanca Mickeya Carolla koji je 2002. radio kao smetlar, a dobivenih 85 milijuna kuna potrošio na vrijednu vilu i raskalašene zabave. Tada je imao 19 godina. Nije puno bolje prošla ni njegova sunarodnjakinja Jane Park koja je imala 17 godina kad je 2013. osvojila 8,5 milijuna kuna.
Amerikanka Tonda Lynn Dickerson 1999. godine radila je kao konobarica. Od gosta su ona i kolegice dobile srećke za lutriju. Dogovorile su se da će, koja god dobije, novac podijeliti s ostalima. Ispalo je da je Tondin listić bio dobitan, no ona je odlučila zadržati za sebe cjelokupni dobitak od oko 65 milijuna kuna. Novac je uložila u kupnju dionica velike korporacije, no na kraju je morala zbog toga platiti više od šest milijuna kuna poreza.
Prof. Nazor smatra kako bi svaki dobitnik u nastojanju da zaista uživa u nenadanom dobitku prije svega trebao zastati i dobro udahnuti te razmisliti o budućnosti.
- Čovjek treba razmisliti o svojim prioritetima. Ako netko živi u lošim stambenim uvjetima, onda je svakako rješavanje toga prioritet. Ako ima dugova, onda je to prioritet. Svatko zna što mu je u životu najhitnije. Potom bi novac trebalo staviti u banku, jer na velike iznose su i visoke kamate. A od ostatka novca bilo bi dobro darovati nešto u dobrotvorne svrhe. Ima ljudi koji su svjesni da je taj novac doslovno pao s neba, pa će željeti podijeliti tu sreću i pomoći nekome drugome da si olakša život ili ga potpuno promijeni - zaključila je ona.
Izvor: 24sata.hr
