Hrvatska će kovati svoje kovanice, a euro-novčanice ćemo posuditi od drugih zemalja, pojašnjavaju iz HNB-a.
Prošli petak je, na sastanku Eurogrupe, u Ljubljani potpisan „Memorandum o razumijevanju” između Europske centralne banke, Hrvatske narodne banke i Europske komisije. Što se krije iza birokratske fraze „Memorandum o razumijevanju”, a glede izdavanja i proizvodnje kovanica eura u Hrvatskoj u emisiji HRT-a Studio 4 govorio je Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a.
Mavriček je pojednostavio memorandum, zašto je važan i znači li to da Hrvatska može kovati euro.
„Memorandum koji je potpisan ima svoju simboliku i praktičnu stranu. Simboliku jer je to prvi službeni dokument koji je potpisan između triju strana, a praktičnu da dovršimo sve pripreme za pristupanje europodručju. Sada možemo dobiti matrice za zajedničku stranu eurokovanica. To je strana na kojoj su brojke odnosno nominalne vrijednosti. Temeljem njih ćemo moći izraditi alate pomoću kojih se kuju eurokovanice. Tu rješavamo i dio autorskih prava da možemo to otisnuti. Dobivamo i svu tehničku dokumentaciju koja nam je potrebna da bismo mogli zadovoljiti tehničke preduvjete za proizvodnju eura.“
Na pitanje tko će to u Hrvatskoj raditi i koliko će to koštati Mavriček rekao je da će to kovati Hrvatski novčarski zavod.
„Oni su već započeli svoje pripreme, a pravo kovanje euronovčanica se tek može nakon što Vijeće Europske unije donose odluku o pristupanju RH europodručju“, rekao je Mavriček.
„Temeljem sporazuma o razumijevanju možemo izraditi po milijun testnih komada svakog od osam apoena eurokovanica. Možemo istestirati kako bismo bili spremni nakon odluke Vijeća iskovati sve potrebne količine eurokovanica, rekao je te dodao kako trošak izrade jedne eurokovanice u prosjeku košta oko 10 centi.“
Što se tiče skladištenja kune koje će se zamjenjivati eurom rekao je kako je od početka uvođenja kune HNB proizveo 2,8 milijardi komada kovanica kuna.
„Kada bi ih poredali jednu pored druge i to okomito, na rub dobili bismo 4500 km kovanica što je od Zagreba do Riyada u Saudijskoj Arabiji. One teže oko 10.000 tona kovanica. Temeljem iskustva drugih zemalja očekujemo da će se vratiti oko 35% kovanica, odnosno 1,13 milijardi komada kovanica. To je oko 5200 tona što odgovara težini 124 nova zagrebačka tramvaja. Ako šleper može utovariti 20 tona kovanica, govorimo o oko 260 šlepera kovanica kuna“, objasnio je Mavriček.
Za kovanice eura rekao je da će ih biti manje, ali ne zbog tečaja odnosno omjera približno 7,5:1.
„Postoji metodologija konverzije koju je izradio European Monetary Institute koja počiva na tome da imamo podjednako isti broj kovanica i novčanica koliko smo imali i za nacionalnu valutu. Kad se po toj formuli proračuna dobit ćemo približno isti broj kovanica i novčanica, ali bit će ipak malo manje“, objasnio je Mavriček.
Dodao je kako je prema informacijama iz Deutsche Bundesbank ogromna količina njemačkih maraka ostala svagdje. Prema nekim procjenama radi se gotovo o 6 milijardi maraka. I dan danas mogu se marke promijeniti u eure.
„HNB je u pripremama za sigurno skladištenje i kunskih novčanica i kunskih kovanica. Pitanja novčanica je već riješeno, a za kovanice se rješava. Bit će na sigurnoj lokaciji koja će biti non-stop čuvana“, rekao je Mavriček.
Rokovi zamjene novčanica i kovanica u kune
„Za razliku od novčanica kuna koje će se mijenjati u euro neograničeno vrijeme, kovanice kuna ćemo mijenjati samo 3 godine. Prvu godinu će se mijenjati kod banaka, a potom dvije u HNB-u, objasnio je Mavriček te dodao kako će se vraćene kovanice kune skladištiti na površini od oko 2000 m2.“
Smatra da je kovanje eura jeftinije od toga da nam ih radi netko drugi.
Što se tiče papirnatih eura Mavriček je rekao kako se euronovčanice posuđuju od Europske središnje banke, odnosno od neke od članica eurosustava s kojom se dogovori takav aranžman.
„Vraćanje euronovčanica ide kroz buduće narudžbe euronovčanica. One se tijekom svog životnog vijeka troše, recimo u godinu dana se pohabaju, i onda se mijenjaju. Mi za te količine trebamo naručiti nove količine i onda kod tih narudžbi naše nove količine se uvećavaju za određeni postotak“, objasnio je.
Dakle, od novih narudžbi Hrvatske kupuje sljedeće novčanice.
„Za novčanice još nemamo informaciju kolika je cijena izrade, a za one koje se posuđuju daje se kolateral i to je stvar dogovora koji će se potpisati s ECB-om i zemljom od koje ćemo posuditi novčanice“, rekao je Mavriček.
Izvor: Poslovni dnevnik
