Istraživanje portala MojPosao otkrilo je kako je u posljednjih godinu dana čak 51 posto ispitanika odlučilo dati otkaz i promijenili radnu okolinu.
Svaka peta osoba u SAD-u prošle je godine svojevoljno napustila radno mjesto, otkrilo je to istraživanje Pew Centra. Ako pogledamo globalne podatka, otkrit ćemo kako 41 posto zaposlenika planira promijeniti postojeće radno mjesto, dok 46 posto njih planira ići i korak dalje te uz posao mijenja i mjesto prebivališta. Ovakvim promjenama skloniji su pripadnici generacije Z i milenijalci, a više od polovine njih ove godine planira dati otkaz.
Što se tiče domaćeg tržišta rada, istraživanje portala MojPosao otkrilo je kako je u posljednjih godinu dana čak 51 posto ispitanika odlučilo dati otkaz i promijenili radnu okolinu. Tek svaka treća osoba (36 posto) je u trenutku davanja otkaza imala osiguran drugi posao, dok je dvije trećine ispitanih napustilo siguran posao bez „plana B“. Napuštanju poslodavca su skloniji ispitanici visoke stručne spreme (51 posto) nego one više (46 posto) i srednje (48 posto) stručne spreme te ispitanici s manje godina radnog iskustva. Naime, čak 84 posto onih s godinu dana radnog iskustva je u posljednjih 12 mjeseci dalo otkaz i svega 18 posto onih koji imaju do 10 godina radnog iskustva.
Otkaze smo najčešće davali zbog loših međuljudskih odnosa, odnosno jer smo imali osjećaj da nas tvrtka nedovoljno cijeni. Na trećem mjestu nalazi se premala plaća, iza koje slijedi loš utjecaj posla na zdravlje te nemogućnost profesionalnog napretka. S druge strane, poslodavci su uvjereni kako se glavni razlog odlaska zaposlenika krije u niskim plaćama, osjećaju podcijenjenosti te boljoj ponudi od strane drugog poslodavca.
Negativnom trendu tu nije kraj. Naime, polovica ispitanika namjerava promijeniti posao u idućih godinu dana, a toj odluci su nešto skloniji muškarci. Svaka druga osoba o davanju otkaza više razmišlja sad, nego što je to bio slučaj prije dvije godine (51 posto), petina (22 posto) to čini podjednako kao i prije, dok 27 posto ispitanika danas rjeđe 'žonglira' s tom mišlju.
Upravo su nas ovi podaci ponukali da se drugog dana HR Days konferencije pozabavimo temom great resignationa. U društvu Zvonimira Galića, profesora s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Emire Duratbegović, Head of Human Resources u AS Holdingu, Dejana Paravana, Chief Innovation Officer iz kompanije GEN-i, te Marije Bogićević, HR Manager iz sTECH i Ivane Penezić, HR Director Issuer & eSecurity Services iz Nets CEE, pokušali smo otkriti što se krije iza ovog gorućeg problema te kako ga možemo ublažiti, točnije koje promjene moramo uvesti kako ovaj trend ne bi s nama ostao i u budućnosti.
“Možemo reći kako je tržište samo stvorilo pojavu great resignationa. Ljudi danas lakše nego ikada prije mogu dati otkaz i pronaći novi posao”, kazao je Galić.
Kako objašnjava, pandemija nam je omogućila da se više posvetimo vlastitom životu te preispitamo svoje želje i potrebe. Postepeni povratak sebi i svojim vlastitim potrebama kod ljudi je “pregazio” strah koji dolazi s napuštanjem postojeće radne okoline. U posljednje dvije godine postali smo svjesni činjenice da nepovoljnu situaciju možemo promijeniti bez ikakvih problema te da toksičnu radnu okolinu uvijek možemo zamijeniti boljom, skladnijom i opuštenijom.
“Ako su vam osnovne životne potrebe zadovoljene i osigurane, tada možete krenuti u nadogradnju, ali ako vam minimum nije zadovoljen, pomaka nema”, objasnila je Duratbegović.
Sve veća potražnja za radnom snagom dovela je i do pojave zapošljavanja ljudi bez “adekvatnog” znanja. Pojava je to na koju su, kako ističu naši sudionici, poslodavci jednostavno primorani. Naime, zbog sve manjeg broja radne snage, sektori poput ICT ovu praksu koriste već nekoliko godina. Tako, putem natječaja ne traže idealne kandidate, već one koji su spremni u kratkom roku naučiti i usvojiti nova znanja i vještine. Upravo iz tog razloga sve češće svjedočimo različitim tečajevima koji najboljim polaznicima osiguravaju radno mjesto.
“U velikom broju gospodarskih grana poslodavci nemaju vremena čekati obrazovni sustav da producira kvalitetan kadar. Upravo se iz tog razloga na tržištu javlja novi trend zapošljavanja ljudi bez adekvatnih kompetencija”, naglasila je Bogićević.
Novi načini rada
Rad od kuće pod svjetla reflektora stavio je pitanje lojalnosti radnika. Naši panelisti, složili su se kako je lojalnost teže razviti kod ljudi koji cijelo vrijeme rade na daljinu.
“Uredni osim poslovne funkcije imaju i onu sociološku. To je mjesto na kojem se ljudi druže, komuniciraju, upoznaju i uče jedni od drugih. Ako je radnik cijelo vrijeme od doma, tada njegov odnos s poslodavcem postaje transakcijski - koliko ti meni platiš, toliko ti ja isporučim”, kazao je Galić
Kako odnos poslodavca i radnika ne bi postao transakcijski, kompanije bi, gdje god je to moguće, trebale uvesti hibridni način rada. Prema riječima panelista, najbolja metoda je 3+2 unutar koje su radnici tri dana u uredu, a dva od kuće. U trenucima gdje je remote rad jedina opcija, panelisti savjetuju što češću primjenu kamere za vrijeme sastanaka, ali i veću količinu “opuštenih” razgovora kako bi se ljudi što bolje povezali.
Generacije koje mijenjaju svijet i bumerang zaposlenici
Novi moment na tržištu rada sa sobom su donijele i nove generacije. Uz to što su spremniji na rizike i češće mijenjaju poslove, oni traže nove mogućnosti i uvijek žele napredovati.
“Ako ljudima već na samim počecima ne pokažete potpuni razvoj karijere, oni će često otići. Danas je ova pojava postala veliki problem za brojne poslodavce. S njim ćemo se boriti i u budućnosti”, naglasila je Penezić.
U tom duhu došli smo i do pitanja, bumerang zaposlenika koji su također sve češći na tržištu rada. Naši panelisti složili su se kako takvi zaposlenici nisu problematični te da ponekad mogu biti i rješenje. Oni poznaju politiku i duh kompanije, a često se u nju vraćaju s novim znanjima i vještinama.
“Odnos s bumerang zaposlenicima vam je kao veze koju pokušavate obnoviti. Ako je bilo trenutno nerazumijevanje, onda je ok, ali ako je razlika u karakterima, onda povratka nema”, zaključio je Galić.
Želite zadržati kvalitetne zaposlenike i privući nove?
MojPosao može Vam pomoći u sklopu employer branding usluge
