Porast pesimizma među potrošačima, što je izazvalo smanjenje profita od prodaje nije jedini problem američke privrede. Kao posljedica katastrofalnog uragana Katrina usporen je rast industrijske proizvodnje, a zbog gubitka desetaka tisuća radnih mjesta u New Orleansu zabilježen je rekordni porast naknada za nezaposlene.
Usprkos tim poprilično crnim rezultatima, američki ekonomisti ne sumnjaju u oporavak.
Posljedica Katrine, između ostalog, je i gubitak 68.000 radnih mjesta, što je povećalo proračunske izdatke za naknade nezaposlenima na najvišu razinu u gotovo deset posljednjih godina.
Broj ljudi koji su nakon Katrine ostali bez radnih mjesta veći je ujedno i od broja radnih mjesta izgubljenih nakon terorističkog napada 11. rujna. K tome, analitičari procjenjuju kako će socijalni izdaci za nezaposlene porasti još i više, budući da njihove prognoze govore o smanjenju stope rasta gospodarstva za jedan postotni poen u drugoj polovici ove godine, što će ugroziti još oko 400.000 radnih mjesta.
Uzimajući u obzir i proračunske izdatke koji će morati biti učinjeni za vraćanje New Orleansa u život, financijski se stručnjaci boje kako bi to moglo unijeti popriličan "nered" u državne financije.
Međutim, unatoč svim negativnostima koje su, kao posljedica uragana, pogodile američko gospodarstvo, ekonomisti su optimistični glede konačnih ekonomskih posljedica. Pesimizam među njima očito nije zavladao o čemu svjedoči činjenica kako gotovo nitko među njima ne drži da bi konačna posljedica mogla biti recesija.
Recesija bi, unatoč uzletu prije Katrine, bila izvjesna tek ako bi privredom zavladalo i potrajalo stanje općeg, a ne samo potrošačkog pesimizma. No, sudeći prema iskustvima nakon prošlih katastrofa, nije nerealno očekivati skorašnji oporavak.
(V.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
