Pregovori EU S Hrvatskom zapinju već na samom početku. Naime, nakon odgode eksplanatornog screeninga za pravosuđe, još je jedan screening zapeo u završnoj fazi.
Nakon što je Europska komisija završila izvještaj o screeningu za poglavlje obrazovanja i kulture, Hrvatska je očekivala poziv da preda pregovaračku poziciju, međutim stvar je zapela među članicama.
I dok su informacije o tijeku pregovora već šesti mjesec za redom vrlo šture, iz samih pregovaračkih skupina stižu upozorenja o nepravilnostima u postupku pregovora o obrazovanju, a u saborskim se kuloarima već neko vrijeme priča da je Hrvatska lažirala statističke podatke.
Tu je informaciju Jutarnjem listu potvrdio jedan od članova pregovaračkog tima za obrazovanje koji tvrdi kako je nekoliko stručnjaka u tom timu upozorilo da su podaci, koje im je dostavilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, netočni.
Tako u statistikama koje smo poslali u EU stoji da u Hrvatskoj imamo 8.000 sveučilišnih profesora, a na platnom popisu ih je ustvari svega 3.900. Ako bismo stvarno imali osam tisuća na 160.000 studenata, to bi bilo na rubu europskih preporuka koje kažu da treba imati jednog profesora na 20 studenata. Stvarno stanje je, nažalost, poraznije za Hrvatsku - ističe izvor u pregovaračkom timu. Osim toga, tvrdi, lažiran je i podatak o ulaganjima u obrazovanje.
Šef pregovaračke skupine za obrazovanje Pero Lučin, odlučno opovrgava bilo kakvo lažiranje podataka. Nikome nismo poslali lažne podatke niti imamo razloga uljepšavati situaciju. Podaci o kojim govorite korišteni su na našoj prezentaciji. EU dobro zna stanje u Hrvatskoj i da imamo oko 5.000 profesora kojima smo pribrojili i oko 3.000 znanstvenih novaka.
Broj od 8.000 znanstvenika odnosi se na kompletan “teaching staf” - kaže Lučin, te napominje da je za taj dio prezentacije bio nadležan bivši ministar znanosti Gvozden Flego koji je koristio podatke Državnog zavoda za statistiku. Bivši ministar znanosti Gvozden Flego potvrdio je da je on autor dijela prezentacije koja se odnosi na broj sveučilišnih profesora za koji se tvrdi da je prenapuhan.
I u Ministarstvu obrazovanja također odlučno odbacuje tvrdnje o friziranju podataka. U priopćenju koje je potpisao glasnogovornik ministra, Božo Pavičin navodi se da je u akademskoj godini 2003./2004. u nastavi u visokom školstvu sudjelovalo 7.917 ljudi, od čega je 5.745 stalno zaposlenih, a ostali su bili zaposleni na dio radnog vremena.
(V.K.)
Izvor:
Jutarnji list
