Programi testiranja uposlenika na narkotike mogu bitno smanjiti nezgode na radnom mjestu i pozitivno utjecati na produktivnost uposlenika, međutim svaki radni okoliš zahtjeva drukčiji pristup ovom problemu.
Američkim uposlenicima zlouporaba narkotika predstavlja ozbiljan problem. Redovni konzumenti narkotika su za trećinu manje produktivni, dva i pol puta češće izostaju s posla, a vjerojatnost da ukradu nešto s posla je 50% veća nego kod uposlenika koji ne konzumiraju narkotike, tvrdi Barry Sample iz tvrtke Quest Diagnostics koja se bavi testiranjem na narkotike. Sample također tvrdi kako čak pola zahtjeva za naknadu štete od poslodavaca uključuje zlouporabu narkotika.
Iako se uposlenikov zahtjev za naknadu štete može odbiti ako je ozljeda nastala kao posljedica zlouporabe narkotika, nije lako dokazati da je narkotik direktan uzrok nesreće, tvrdi Peter Sampo, stručnjak za radno pravo iz tvrtke Allen Norton & Blue iz Miamia te dodaje zlouporaba narkotika od strane uposlenika neće izuzeti tvrtku od odgovornosti ako je taj uposlenik ozlijedio nekog drugog.
Dosadašnja praksa u Americi pokazala je kako testiranjima uposlenika na narkotike češće pribjegavaju veće tvrtke dok one manje tek počinju uviđati sve prednosti ovih testiranja. Naime, gubitak ključnih ljudi ili veće sudske parnice, manjim tvrtkama mogu nanijeti puno veće štete.
Testiranjima uposlenika na narkotike najčešće se pristupa prilikom zapošljavanja i postavlja se kao jedan od uvjeta za dobijanje posla. Testovi se isto tako mogu primjenjivati slučajnim odabirom uposlenika, nakon nezgoda na radu, kad se na nekog uposlenika sumnja ili u točno određenim periodima na sve uposlenike.
Najveći broj poslodavaca odlučuje se samo za prvu varijantu – kod zapošljavanja, tvrdi Barry Sample, iako su dosadašnja iskustva pokazala da je veći broj pozitivnih testova kod onih već zaposlenih nego kod onih koji se tek zapošljavaju.
