Hrvatski radnici godišnje odrade čak 3,7 milijuna, uglavnom neplaćenih, prekovremenih sati, kazao je glavni ekonomist Saveza samostalnih sindikata (SSSH) Mario Švigir. Kad bi se taj višak radnih sati pretvorio u prekovremeni rad, pretpostavlja se da bi se u Hrvatskoj moglo otvoriti više od 90.000 novih radnih mjesta.
Do tog je izračuna došao, prema podacima iz ankete o radnoj snazi koja se po metodologiji Međunarodne organizacije rada kod nas provodi za službene potrebe Državnog zavoda za statistiku.
Anketa obuhvaća nekoliko desetaka tisuća ispitanika, a procjenjuje radno vrijeme za oko 1,5 milijuna zaposlenih u statusu poljoprivrednika, privatnih poduzetnika, zaposlenih u poduzećima te drugih tzv. fleksibilnijih radnih odnosa kao što su ugovorni rad, pomoć u kućanstvu i slično.
Istraživanje je pokazalo da čak 94% zaposlenih u poduzećima radi u prosjeku od 40 do 60 sati tjedno. To znači da uz redovito osmosatno radno vrijeme dnevno odrade oko dva sata prekovremeno.
Ista je situacija i sa 81% poduzetnika i 39% poljoprivrednika. Kad se ti podaci analiziraju u odnosu na sektor, dolazi se do spoznaje da čak 95,3% zaposlenih u državnim poduzećima dva sata dnevno radi prekovremeno.
U privatnim tvrtkama tek je nešto niži postotak (93,6), a 97,2% zaposlenih u tvrtkama u postupku privatizacije na poslu ostaje dva sata duže.
Međutim, ima i onih koji rade i više od toga. Oko 3,2% zaposlenih u privatnim poduzećima rade između 60 i 90 sati tjedno. Tu radnu satnicu ima 1,2% zaposlenih u državnom sektoru.
Mario Švigir navodi da prekovremeni rad izravno blokira zapošljavanje. Jer, dok poslodavci postojećom radnom snagom mogu pokriti cijeli posao i po mogućnosti da za to nemaju nikakve dodatne troškove, nema izgleda da zaposle nove ljude.
(A.T.)
Izvor:
Vjesnik
