Nezaposleni građani troše 32% više lijekova od zaposlenih, i to se većinom radi o antidepresivima. Tri puta više recepata od prosjeka propisano je nezaposlenim muškarcima u dobi od 30 do 39 godina, uglavnom na zagrebačkom području, a mahom su to bili lijekovi protiv anksioznosti te depresije.
Do takvog zaključka došli su znanstvenici splitskog ogranka Instituta "Ivo Pilar", a podaci su objavljeni u rujanskom broju medicinskog časopisa Croatian Medical Journal.
Cilj istraživanja bilo je povezati radni status s korištenjem lijekova na recept, a autori poručuju da bi zbog velike razlike u korištenju lijekova između zaposlenih i nezaposlenih osoba, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) trebao promisliti o uvođenju preventivnih mjera kojim bi se smanjilo korištenje antidepresiva, ali i drugih skupih lijekova na recept.
Slična istraživanja uobičajena su u svijetu, gdje imaju pragmatičnu ulogu jer pomažu vladinom i nevladinom sektoru u kreiranju ekonomske zdravstvene strategije, navode iz ogranka "Ive Pilara". Iako je po broju nezaposlenih Hrvatska pri samom europskom vrhu, ovo je prvi put da je taj broj doveden u korelaciju s medicinskim stajalištem, a iskustva drugih zemalja pokazuju povezanost između zdravstvenih tegoba i radnog statusa.
U regijama gdje je registrirana veća nezaposlenost troši se više lijekova, a to konačno više stoji i samu državu koja ih plaća.
Najviše lijekova izdaje se u Rijeci. Slijede Osijek, Split pa Zagreb. Ipak, nezaposlenima se češće propisuju lijekovi u metropoli u kojoj je standard najveći i gdje su razlike u socijalnom statusu najveće. Čak dva puta više antidepresiva izdaje se nezaposlenim osobama! Deset posto više antidepresiva koriste nezaposlenih muškarci nego nezaposlene žene.
Kod zaposlenih razlika je u korist žena. Gledajući prosjek, čak 70% više zaposlenih žena pije lijekove protiv depresije. Lijekove protiv dijabetesa također najčešće koriste nezaposleni, kao i lijekove za probleme respiratornog sustava.
Posebno zabrinjava činjenica da nezaposleni koriste dva puta više antidepresiva nego svih ostalih lijekova. Sve to dokazuje vezu između nezaposlenosti i zdravstvenih problema.
Nezaposlenost gotovo da jamči bolest, a posebno mentalne probleme, dok bolest jamči nesposobnost za daljnje uključivanje na tržište rada, upozoravaju splitski znanstvenici i pozivaju sve sektore da što prije pokušaju preventivno djelovati na ove skupine.
(T.N.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
