Po svakom od gotovo milijun i pol zaposlenih u Hrvatskoj prosječno dolazi po 67.368 kuna duga u bankama i 68.117 kuna štednje.
Ožujak su tako građani započeli s gotovo 100 milijardi ušteđenih kuna i s nešto tanjim dugom od 98,15 milijardi kredita.
Stanovništvo je najveći dužnik i štediša banaka, no njihov ukupni dug polako stiže vrijednost ušteđevine.
Prema podacima koje je objavila Hrvatska narodna banka, trenutačno ta razlika u korist štednje iznosi 1,15 milijardi kuna, za koliko štednja stanovništva premašuje njihov ukupni dug, dok je koncem pretprošle godine ta razlika iznosila 10 milijardi kuna u korist štednje.
Svaka druga kuna od 1,14 milijardi koje su građani podigli samo u veljači bili su stambeni krediti, koji čine čak 38,95% njihova ukupnoga duga u bankama.
Ožujak su građani počeli s ukupno 98,15 milijardi kuna ukupnoga kreditnog duga što je trećina kompletnih kredita koje banke potražuju od ostalih domaćih sektora.
Tijekom veljače bankovni plasmani stanovništvu porasli su 1,2%, dok su u odnosu na lanjsku veljaču veći gotovo za četvrtinu ili 23 posto.
To znači da je stanovništvo u godinu dana u bankama uzelo ukupno 18,5 milijardi kuna kredita, a od te su svote 9,7 milijardi stambeni zajmovi.
Ti su namjenski krediti od lanjske do ovogodišnje veljače porasli 34,8%, dok je njihov udjel u ukupnom kreditnom dugu građana povećan s 35,8 na 38,95 posto.
(A.T.)
Izvor:
Slobodna Dalmacija
