Mnogi mali građevinari redovito imaju problema s pronalaženjem potrebne i odgovarajuće radne snage.
Naime, putem HZZ-a gotovo je nemoguće doći do odgovarajućega građevinskog radnika, iako ih je stotine prijavljenih. U isto vrijeme, broj stranih građevinaca gotovo uopće ne pokriva potrebe tržišta rada.
Tako je lani legalno izdano otprilike 10.000 radnih dozvola stranim državljanima u svim zanimanjima i djelatnostima, ali to nije zadovoljilo potrebe za strancima na tržištu rada. Posebice je to vidljivo u graditeljstvu, gdje inspektori rada i zabilježe najviše prekršaja.
No, da se to ne događa samo malim poslodavcima, dokazuje i ovogodišnji slučaj kada su strani radnici bez radne dozvole zatečeni na obnovi zgrade Ministarstva vanjskih poslova.
Inače, domaći građevinari u prosjeku od Zavoda za zapošljavanje zatraže dozvole za oko 1.500 građevinskih radnika, dok je samo u prvoj polovici ove godine bilo potrebno zapošljavanje gotovo 9.000 građevinaca.
Istodobno u evidenciji HZZ-a među nezaposlenima je 1.533 zidara svih vrsta, 252 armirača i betoniraca te 538 tesara i građevinskih stolara, koji unatoč velikoj potražnji teško pronalaze posao.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kaže da mnogi od njih, unatoč zvanju, nisu osposobljeni za rad na novoj opremi. Uz to, upozorava Sever, mnogi od njih rade na crno, a od Zavoda primaju naknadu, i to im se više isplati.
Sever također upozorava na sve manji interes za stjecanje zvanja zidara, tesara ili armirača, jer djeca znaju da će imati teške uvjete za rad te neće biti adekvatno plaćeni. Zbog toga on smatra kako bi poduzetnici sami trebali poticati upisivanje mladih u školske programe za deficitarna zanimanja, izračunati kolike su im potrebe u idućim godinama te krenuti s dodjelom stipendija.
(V.K.)
Izvor:
Vjesnik
