Za božićne i novogodišnje blagdane hrvatski će građani, procjenjuju sindikati, potrošiti više od 12 milijardi kuna, dvostruko više nego prije pet godina.
U prosinačkoj groznici građani bi mogli u trgovinama ostaviti oko 3,5 milijardi kuna više nego u ostalim mjesecima, što znači da bi svaka obitelj, uz normalne mjesečne izdatke, u prosjeku potrošila još 3.000 kuna na hranu i delicije, darove, ukrase, doček Nove godine i zimovanja.
Prosječna plaća, koja je trenutačno 4.743 kune, mnogima nije dovoljna ni za sve mjesečne troškove, a kamoli za dodatne blagdanske izdatke. Oko 65% zaposlenih zarađuje manje od prosjeka, a 62% umirovljenika prima manje od 2.000 kuna mirovine.
Da bi uživali u čarima kupovanja i darivanja, zaposlenima će pomoći spasonosna božićnica u "kešu" ili bonovima (u prosjeku od 1.000 do 2.000 kuna) i dar za djecu, koji je ove godine neoporeziv do 600 kuna.
Kad već nisu dobili obećanu božićnicu, umirovljenicima je spas donio povrat duga u ukupnom iznosu od 2,04 milijarde kuna, od čega će dobar dio potrošiti. Mnogi će se građani i za ove blagdane dodatno zadužiti, pa će veći dio troškova pokriti kreditima, minusima na karticama, koje će mjesecima otplaćivati.
Prosječna obitelj već duguje bankama 87.618 kuna ili 18,5 prosječnih plaća. Svaki zaposleni u prosjeku ima na leđima 72.975 kuna kredita i dužan je 15,4 prosječnih plaća.
Potkraj rujna građani su dugovali bankama 109,7 milijardi kuna, a kreditna zaduženost stanovništva se od 2001. godine, kada su građani imali samo 28 milijardi kuna kredita, povećala gotovo pet puta.
Najviše se dižu nenamjenski gotovinski krediti koji su već dosegli 47,8 milijardi kuna ili 7,1 milijardu više nego potkraj prošle godine. (A.T.)
Izvor:
Vjesnik
