Da bismo uspjeli u uvjetima sve bržih promjena i sve veće konkurencije koji vladaju u svijetu suvremenog biznisa, moramo biti kreativni.
U osnovi kreativnosti leži sposobnost divergentnog razmišljanja koje za razliku od ustaljenog, jednoznačnog, konvergentnog zaključivanja, omogućuje uočavanje, doživljavanje i kombiniranje stvari i pojava na nov, svjež i neuobičajen način koji za posljedicu ima bogatu produkciju novih, jedinstvenih i drukčijih ideja i djela.
Uviđajući važnost kreativnosti, napredni poslodavci u Japanu svojim zaposlenicima dopuštaju da dio svog radnog vremena provedu u razmišljanju, maštanju i eksperimentiranju pa se, primjerice, kao rezultat tih procesa u Hondi godišnje prijavi nevjerojatan višemilijunski broj inovacija i poboljšanja.
Osim što je produktivan i originalan, kreativan je čovjek znatiželjan, intelektualno razigran, otvoren za nova iskustva, te tolerantan i prilagodljiv novom i različitom u vlastitom i tuđem mišljenju, postupcima i produkciji.
Kreativna osoba spremno reagira i stupa u akciju neovisno o tome je li riječ o poticaju iz okoline ili iz spektra vlastitih ideja.
Kreativne osobe su sigurne u sebe i svjesne svojih vrijednosti. Suprotno uvriježenom mišljenju, kreativnost nije svojstvena samo umjetnicima i znanstvenicima čije stvaralaštvo u idejama ili tvorevinama predstavlja originalni i opće priznati doprinos čovječanstvu.
S kreativnošću se mogu pohvaliti svi koji na bilo kojoj razini otkriju i stvore nešto novo i drukčije od očekivanog i ustaljenog.
Iako na pojavu kreativnosti uveliko utječe naslijeđe, psiholozi tvrde da se kreativan način razmišljanja može usvojiti kroz različite metode za poticanje kreativnosti. Primjerice "Oluja ideja" ili "Brainstorming" grupna je tehnika u kojoj se ideje proizvode u emocionalno opuštenoj atmosferi oslobođenoj straha od kritike u kojoj su sve ideje dopuštene i jednako vrijedne.
"Sinektika" se zasniva na svjesnom usmjeravanju mišljenja na sagledavanje nečeg starog i poznatog na nov način i uočavanju starog principa u novoj ideji ili pojavi. Cilj tehnike je postići originalne ideje oslobađanjem od ustaljenih navika u procesu rješavanja problema.
Metoda "Prisilne transformacije" temelji se na "prisiljavanju" svijesti na zamišljanje novih svojstava uobičajenih predmeta, situacija ili pojava provođenjem niza zadanih transformacija poput "povećati", "smanjiti". (A.T.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
