Zakonsko definiranje minimalne plaće, sudeći po istraživanju Ekonomskog instituta, neće osobito potaknuti na traženje posla onih koji su trenutačno na burzi.
Mnogi nisu spremni raditi ni za prosječnu, a kamoli za minimalnu plaću.
U studiji koja se bavi regionalnim razlikama na tržištu rada navodi se da su najzahtjevniji nezaposleni stanovnici Virovitičko-podravske i Ličko-senjske županije koji su spremni prihvatiti posao samo ako će biti plaćen 30% više od prosječne plaće.
Na drugoj strani spektra je Karlovačka županija i Zagreb, gdje su nezaposleni spremni raditi i za 87% prosječne plaće. U tim je županijama, očekivano, i niža stopa nezaposlenosti.
"Rezultati pokazuju da se razlike u stopi nezaposlenosti mogu objasniti očekivanom plaćom onih bez posla, njihovom nespremnošću da traže posao izvan područja u kojem žive, udjelom žena u aktivnoj populaciji te strukturom ekonomske aktivnosti u regiji i spremnošću nezaposlenih da prihvate posao koji traži manje kvalifikacije", objašnjava Valerija Botrić u upravo objavljenom radu "Regionalne razlike na tržištu rada u Hrvatskoj" koje pokriva razdoblje 2000-2005.
Razlike u nezaposlenosti u hrvatskim županijama u tom su se razdoblju kretale od 5% u Krapinsko-zagorskoj do 28% u Šibensko-kninskoj županiji.
Ipak, glavno objašnjenje za velike razlike u nezaposlenosti je profil raspoložive radne snage, odnosno "ljudski kapital" koji se određuje godinama školovanja. Ta se radna snaga lakše prilagođava traženim promjenama. Dvije županije, Zagrebačka i Primorsko-goranska, imaju mnogo obrazovaniju radnu snagu od ostalih.
Dok je prosjek za Hrvatsku školovanje od 9,3 godine, u Zagrebu radna snaga ima 11,3 godine škole, a u Primorsko-goranskoj županiji 10,6 godina. U tim županijama najniža je i stopa nezaposlenosti.
Najmanje obrazovanu radnu snagu imaju Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija u kojima je prosjek školovanja 8,5 godina.
"Županije koje značajno zaostaju prema godinama školovanja one su u kojima je poljoprivreda još vrlo važna", objašnjava Valerija Botrić. Ipak, unatoč nezadovoljavajućem profilu radne snage, Virovitička županija nema visoku nezaposlenost, što govori da su u ovom slučaju presudni drugi kriteriji.
Za razinu nezaposlenosti važna je i geografska mobilnosti radne snage, koja je u Hrvatskoj vrlo mala. (A.T.)
Izvor:
Jutarnji list
