S mirovinom manjom od prosječnih 2.125 kuna pokušava preživjeti više od pola milijuna hrvatskih umirovljenika
Hrvatskim je radnicima za umirovljenje potrebno najmanje 15 godina radnog staža. Upravo je to najveća razlika između bogatih zapadnih mirovinskih sustava i hrvatskog, ali i razlog zbog kojeg oko 130.000 naših građana starijih od 65 godina nema nikakvih redovitih primanja.
Međutim, osim tih 130.000, problema je zapravo mnogo više. Prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 2.125 kuna i dovoljna je za pokrivanje manje od 60 posto potrošačke košarice. Prema izračunima sindikata, dvočlano umirovljeničko kućanstvo mjesečno za hranu potroši oko 1200 kuna, a na režije dodatnih 1300 kuna. Dakle, prosječna je mirovina nedovoljna čak i za te osnovne troškove, pa se na lijekove, dopunsko zdravstveno osiguranje, izlete, popravke u stanu itd. ne smije, valjda, niti pomišljati.
70.000 prima manje od 500 kuna
Još alarmantnije zvuči podatak da s mirovinom manjom od prosječnih 2.125 kuna pokušava preživjeti više od pola milijuna osoba starijih od 65, odnosno svaki drugi umirovljenik, piše Večernji list.
Istovremeno, gotovo 70.000 umirovljenika preživljava s mirovinom manjom od 500 kuna, dok njih 102.000 pokušava preživjeti u prosjeku sa 748 kuna mirovine. Riječ je o umirovljenicima koji na temelju svojih uplata u mirovinsko osiguranje primaju od 500 do tisuću kuna mirovine. Stoga i ne čudi zašto je svaka osma ili deveta mirovina u Hrvatskoj pod ovrhom.
U Austriji i do 2.855 eura
Za razliku od Hrvatske, bračni par umirovljenika u Italiji s prosječnim mirovinama od 2400 eura živi sasvim solidno. Mjesečne režije im ne prelaze 300 eura, hrana ih košta oko 400, a ostale aktivnosti za razonodu 200 eura.
Austrijski umirovljenici najmanje primaju 722 eura mirovine, a najviša mirovina može iznositi i do 2.855 eura. Koliko dobro žive austrijski umirovljenici, vidi se i po njihovim brojnim dolascima u Hrvatsku na ljetovanje.
U Sloveniji, prosječan umirovljenički par mjesečno primi oko 1100 eura. Budući da mjesečna potrošačka košarica iznosi 780 eura, a režije oko 170, starijim Slovencima tako ne ostaje mnogo za ostale životne potrebe.
Crnogorski umirovljenici pak, nalaze se u sličnoj situaciji kao i hrvatski. Prosječni prihodi umirovljeničkog kućanstva tamo iznose 250 eura, a s tim jedva pokrivaju najosnovnije životne potrebe. U Bosni i Hercegovini, mjesečni kućni proračun prosječnog umirovljeničkog para iznosi 358 eura, a prema izračunu Agencije za statistiku BiH, osnovni troškovi takvog bračnog para iznose 520 eura. (V. K.)
Izvor:
Večernji list
