Prema sadašnjem sustavu, tek 25 posto naknada stiže do socijalno najugroženijih
Uvođenje kriznog poreza i povećanje PDV-a na 23 posto, Vlada je pravdala potrebom da se dobije vrijeme za početak reformi koje će dugoročno rasteretiti državnu blagajnu, što bi se trebalo vidjeti već u proračunu za 2010. godinu.
No, osim reforme državne uprave, Vlada razmatra o mogućnostima ušteda i promjena u sustavu socijalne skrbi i svim naknadama iz državnog proračuna, odnosno reformi cijelog sustava, u suradnji sa Svjetskom bankom.
I dok planovi za reformu traju, pomoć najugroženijima i dalje se dijeli prema starom načelu, pa upravo oni kojima je pomoć zaista potrebna dobivaju najmanji dio. Procjenjuje se da tek 25 posto naknada stiže do socijalno najugroženijih skupina, piše Jagoda Marić u Novom listu.
"Škakljivo pitanje"
U Vladi su, potvrđuje nekoliko izvora, odlučni iskoristiti uvođenje OIB-a, ali i sve glasnije zahtjeve za reformama, kako bi primanje socijalne pomoći već u ovom mandatu u konačnici vezali za imovinski cenzus.
Takva se mogućnost spominje od trenutka kada je uveden OIB, koji bi trebao na jednom mjestu omogućiti detaljnije podatke o imovini građana. Ali, imovina nikada nije bila kriterij za dobivanje naknade, a nesređeni podaci u gruntovnici bili su opravdanje zašto se to ne može promijeniti.
No, izvori iz Vlade tvrde da se u pripremama za proračun 2010. godine ozbiljno razgovara i o mogućnosti da se uvede reda u sustav socijalne skrbi te da, kako ističe jedan sugovornik, korisnici naknada ne budu ljudi čija je imovina vrijedna stotine tisuća ili milijune eura.
O tome pak, kolika bi imovina bila prag za ostvarenje prava na socijalnu naknadu, u Vladi nitko ne želi govoriti, jer – bit će to "vrlo škakljivo pitanje", za čije će provođenje Vlada morati rušiti i međusobne otpore. Zbog toga Vlada priprema i ozbiljnu analizu imovine koju ima država, ali i onoga što imaju njezini građani, od kojih se većina smatra siromašnima.
Cilj nije smanjenje
"Razgovaramo o tome da imovinski cenzus što prije postane kriterij za ostvarivanje socijalnih prava. No, nitko s time službeno neće izići vani dok ne budemo sigurni da su kriteriji pravedni", kaže iskreno jedan sugovornik iz Vlade.
Podršku za takve promjene Vlada može očekivati i od koalicijskih partnera, najavio je Josip Friščić, ali i od socijalnih partnera s time da predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever napominje da će u oba slučaja država morati odrediti jasne kriterije kako ne bi stradali oni najugroženiji zato što su, primjerice, od roditelja naslijedili malo veći stan.
Sever također ističe da cilj reforme socijalne skrbi ne smije biti smanjivanje sredstava za socijalu, nego preusmjeravanje viška onima koji su najugroženiji. (V. K.)
Izvor:
Novi list
