Oko 500 radnika je već dobilo otkaze, a trenutno ih je još oko 1000 na čekanju
Do kraja godine posao će izgubiti još oko 3000 radnika u građevinskom sektoru, i to uglavnom u velikim građevinskim tvrtkama, koje su ostale bez ugovorenih poslova u gradnji autocesta vrijednih gotovo milijardu eura.
Da se recesija itekako osjeća pokazuje i činjenica da je trenutno oko 1000 radnika na čekanju, a oko 500 ih je već dobilo otkaze, ne samo u tvrtkama zaposlenim na cestogradnji, već i onima koje se bave stanogradnjom ili proizvodnjom građevinskog materijala, piše Darko Pajić u Novom listu.
"Lažna radna mjesta"
Iako sasvim precizna evidencija ne postoji, može se pretpostaviti da je situacija još i lošija, jer veliki broj malih obrtnika radi malo ili nikako, te pritom imaju ogromne probleme s nelikvidnošću. Riječ je o dijelu sektora u kojem postoji veliki broj tzv. lažnih radnih mjesta, jer su radnici na čekanju, većinom s minimalnim ili nikakvim primanjima.
Oni u zoni sive ekonomije, odnosno neprijavljeni radnici ili s minimalcem i ostatkom plaće isplaćenom na ruke, bili su prvi na udaru. Iako gubitak posla znatnog dijela njih službena statistika neće registrirati, oni jednako ulaze u sve veću vojsku nezaposlenih građana čiji se rizik od siromaštva u povećava.
Umjetno napuhana djelatnost
Mirko Štorga, predsjednik Sindikata graditeljstva Hrvatske naglašava kako je nažalost vrlo realna procjena o 3000 izgubljenih radnih mjesta u narednih nekoliko mjeseci.
"Pad je sveprisutan, prvo u blokiranim ugovorima u cestogradnji, padu gradnje stanova i s time vezanom proizvodnjom materijala. Građevinarstvo je dosad donekle odolijevalo zaslugom ranije potpisanih ugovora, ali sada predstoje teški dani. Bojim se da nas pogotovo u prosincu čeka pravi užas", ističe Štorga.
Njegove riječi u dobrom dijelu potvrđuje i direktor Udruge poslodavaca graditeljstva, Zdenko Karakaš, koji ipak nešto drugačije analizira razloge nezavidne situacije. Jedan od problema leži u činjenici da su velike građevinske tvrtke izrasle u najvećem dijelu na državnim investicijama, ponajviše u cestogradnji, pa se tako od 2004. do danas broj radnika povećao za čak 80 posto. Građevinarstvo ima strukturni problem, jer je riječ o umjetno napuhanoj djelatnosti kroz investicije države, čija je razina prije ili poslije morala pasti. To se sada i događa.
"Država nema novca, banke ne daju povoljne kredite, investicija je sve manje i gubitak radnih mjesta je neminovan", naglasio je Karakaš. (V. K.)
Izvor: Novi list
