Troškovi mirovina i zdravstva rastu po stopi od 5 posto, a prihodi od doprinosa tek oko 2 posto
Proračunsku krizu Vlada je prošle godine u srpnju riješila uvođenjem kriznog poreza i povećanjem stope PDV-a sa 22 na 23 posto, čime je zakrpan nedostatak koji je nastao zbog manjka poreznih prihoda.
No, kada je u pitanju proračun, Vladu bi ove godine puno više od poreza mogli mučiti prihodi od doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, piše Jagoda Marić u Novom listu. Već u siječnju, otkrivaju izvori bliski Vladi, prihodi od doprinosa podbacili su za više od 320 milijuna kuna u odnosu na siječanj 2009. godine, a od toga je državni proračun izgubio oko 270 milijuna kuna u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Na razini iz 2007.
S druge strane, izvori iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje tvrde da je u taj fond u siječnju uplaćeno 120 milijuna kuna zdravstvenih doprinosa manje nego lani. Istovremeno su doprinosi za mirovinsko osiguranje manji za oko 200 milijuna kuna, od čega 150 milijuna kuna otpada na državnu blagajnu, a ostatak na obvezne mirovinske fondove.
Iako se službeno nitko iz Ministarstva financija i Ministarstva zdravstva nije očitovao o tim brojkama, u prilog im ide službeni podatak Hrvatske agencije za nadzor financijskih institucija (Hanfa) o tome da je u siječnju na račune obveznih mirovinskih fondova uplaćeno 312 milijuna kuna doprinosa, što je oko 50 milijuna kuna manje nego u siječnju prošle godine.
Kako doprinosi u drugom stupu čine četvrtinu mirovinskih doprinosa, nije teško izračunati da je u odnosu na siječanj prošle godine prihod prvog stupa, odnosno državnog proračuna, manji za oko 150 milijuna kuna. Prema tim podacima prihodi od doprinosa pali su na razinu 2007. godine, odnosno siječanjski je prihod od doprinosa gotovo deset posto manji nego u istom razdoblju prošle godine.
Taj bi podatak svakako trebao zabrinuti Vladu, jer ako bi se taj trend nastavio do kraja godine i ako bi se država po prihodima od doprinosa u 2010. godini doista vratila na razinu 2007., to znači da bi na zdravstvenim i mirovinskim doprinosima zaradila oko tri milijarde kuna manje od plana, i da bi izgubila novac koji je jednak iznosu potrebnom za isplatu mirovina u jednom mjesecu. Time bi se proračun opasno zaljuljao, a rebalans, koji će se ionako teško izbjeći, bez Vladinih rezanja troškova, vratio bi proračunski minus na više od deset milijardi kuna.
Iz godine u godinu sve manje
Nesrazmjer između prikupljenih doprinosa i troškova isplate mirovina i pokrivanja troškova zdravstva samo bi se dodatno produbio. Primjerice, država je u ovoj godini planirala od doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje zaraditi ukupno 38,423 milijarde kuna, a troškovi isplate mirovina i zdravstvenog sustava iznose oko 65 milijarda kuna. Kako se dio zdravstvenih usluga pokrije dopunskim zdravstvenim osiguranjem, minus koji nastaje isplatom mirovina i troškovima u zdravstvenom sustavu, u ovoj bi godini trebao biti veći od 25 milijardi kuna. Međutim, ukoliko se nastavi pad prihoda od doprinosa, on bi mogao narasti i do 28 milijardi kuna.
Taj se minus većim dijelom stvara u mirovinskom sustavu gdje je država u prošloj godini uspjela isplatiti mirovine, koje su ukupno koštale 34,7 milijardi kuna. Naravno, samo zahvaljujući tome što je na oko 20 milijardi kuna mirovinskih doprinosa, iz poreznih prihoda u mirovinski sustav ubrizgala još oko 14,5 milijardi kuna. U ovoj godini pak, taj će minus, ako doprinosi i ne podbace na način kako se to dogodilo u siječnju, iznositi oko 15,5 milijardi kuna.
U tri godine, od 2008. do 2010., država iz poreznih prihoda za isplatu mirovina, kako bi se one uopće isplaćivale, mora prebaciti ukupno 43,2 milijarde kuna. Uz to, zdravstveni sustav svake godine treba pomoć od 8 do 9 milijardi kuna, jer su doprinosi nedostatni. Tako je u tri godine minus u ta dva sektora veći od 67 milijardi kuna, a jaz se, što je najgore, povećava iz godine u godinu. Naime, troškovi mirovina i zdravstva rastu po stopi od 5 posto, a prihodi od doprinosa znatno sporije, oko 2 posto. (V. K.)
Izvor: Novi list