I sindikati i poslodavci za ocjenu seta mjera ministra rada Tomislava Ćorića imali su samo ovaj vikend.
Uoči početka primjene u srijedu, poslodavci i sindikati danas će se na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća izjasniti o prijedlogu devet mjera poticanja zapošljavanja, koji su im na stol iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje upućeni tek u petak. Poslodavci još usuglašavaju stavove, no iz prvih reakcija vidi se da su zadovoljni jer se dosadašnja 41 mjera reducira na 9, te pojednostavljuje procedure, a HZZ će odgovore na zahtjeve za potporom poslodavcima dostaviti u 15 dana, piše Poslovni dnevnik.
Velika novina jest ujednačavanje isplate putnih troškova, koja je dosad različito korištena po različitim programima, a na to je HZZ upozorila i Europska komisija.
Po novome prijevoz će biti financiran po dva modela: u gradovima s javnim prijevozom pokrivat će se trošak mjesečne karte, a ostalima će se obračunavati 0,75 kuna po kilometru od kuće do posla.
U stručnom osposobljavanju tzv. SOR-u, trošak prijevoza će pokrivati poslodavac.
Iz Ministarstva rada ključnim promjenama ocjenjuju namjeru da se dosadašnja privremenost mjera aktivne politike zapošljavanja transformira u dugoročno održivo zapošljavanje, a to bi, očekuju, trebalo omogućiti uvođenje kombiniranog primjenjivanja mjera. Primjerice, poslodavac koji želi zadržati svog SOR-ovca moći će podnijeti zahtjev i umjesto njegovog vraćanja na burzu za njegov daljnji rad koristiti drugu mjeru.
Slične pakete omogućit će se i za teže zaposlive osobe koje koriste mjere javnog rada, kojima će se omogućiti zajamčenu naknadu u nepunom radnom vremenu uz mogućnost osposobljavanja.
Osim što se, primjerice, podiže dosadašnja razina maksimalne potpore s 25 na 35 tisuća kuna, osoba koja se samozapošljavanja može povući i dodatna sredstva zapošljavanjem još dva radnika.
Za samozapošljavanje će se moći doći i do potpore od 140 tisuća kuna udruživanjem do četiri osobe u trgovačko društvo, a do 175 tisuća kuna ulaskom u zadrugarstvo do pet osoba.
Uoči usvajanja novog paketa potpora zapošljavanju, od poslodavca najviše reakcija dolazi u dijelu javno najeksponiranije mjere zapošljavanju stalnih sezonaca. U odnosu na ranije materijale i najave, u konačnom prijedlogu te mjere uvodi se uvjet poslodavcima koji će koristiti mjeru da ne mogu zaposliti više sezonaca od broja stalno zaposlenih.
Takav uvjet do sada u ovoj mjeri nije postojao, niti se tu opciju u dosadašnjoj javnoj raspravi spominjalo.
U toj mjeri uvodi se gornja granica naknade. Umjesto dosadašnjih 60 posto bruto plaće koju su sezonci ostvarivali u prvih 90 dana povratka na burzu, ona će ubuduće iznositi, kao i za sve nezaposlene na burzi, najviše 70 posto prosječne hrvatske neto plaće u prvih 90 dana, a nakon toga dobivat će 35 posto.
Premda samo ograničenje poslodavci pozdravljaju, oponiraju tvrdnjama o visini naknada koje su primali sezonci po dosadašnjem modelu, a koji su po njihovim procjenama daleko od spominjanog prosjeka od 6400 kuna, odnosno oko 4000 kuna.
Ako je i bilo nekih zlouporaba, poručuju poslodavci, riječ je o pojedinačnim slučajevima za koje postoji mogućnost sankcioniranja, a za to oni i daju potporu.
Veća kontrola, čini se, slijedi u svim programima, posebice kod programa SOR, u kojemu se primjerice neće čekati da sami poslodavci dostave informacije o tome jesu li smanjili broj zaposlenih nakon uzimanja SOR-ovca, nego će se to ubuduće činiti preko Porezne uprave.
Po toj mjeri posebno će se provoditi stroža kontrola, najavljuju iz Ministarstva rada, zbog proširenja korištenja mjere stručnog osposobljavanja i na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem.
U Ministarstvu očekuju da će se po svim programima povećati interes i broj korisnika, a cilj je po nekoliko puta povećati broj korisnika. Dosad je najviše korišten program SOR, no veći interes Ćorićev tim očekuje da će postići i u drugim programima, čija promocija bi trebala uslijediti odmah nakon usvajanja na GSV-u i Upravnom vijeću HZZ-a.
Iako paket novih mjera s primjenom počinje od srijede, po prvi puta, najavljuju iz Ministarstva rada, provest će se i edukacija više od 1200 savjetnika kako bi se kvalitetnije koristile mjere za koje je u ovoj godini predviđeno financiranje s ukupno 1,5 milijardi kuna.
Izvor: Poslovni dnevnik
