S druge strane, u pojedinim sektorima je prisutno pojačano zapošljavanje.
U prvih 16 dana lipnja na burzu rada prijavilo se 7356 novonezaposlenih, od čega je njih 5779 na šaltere HZZ-a stiglo, kako se to kaže, izravno iz radnog odnosa, odnosno uglavnom je dobilo otkaze. Statistički gledano, u prvoj polovici lipnja broj ljudi koji traže posao u prosjeku je rastao za oko 500 na dan.
Najviše novonezaposlenih u prvoj polovici lipnja, otkrivaju podaci HZZ-a, bilo je na području Zagreba, Splita, Osijeka i Rijeke, a najmanje u Lici. Gledano po djelatnostima, najviše ih je došlo iz prerađivačke industrije i trgovine, a potom iz turizma i ugostiteljstva, ostalih uslužnih djelatnosti i građevinarstva, objavio je Index.
Trendovi na tržištu rada ipak se polako okreću
Ipak, u prvoj polovici lipnja je došlo do svojevrsnog preokreta trendova na tržištu rada, budući da je više ljudi nalazilo posao nego što je ostajalo bez njega. I podaci HZZ-a pokazuju da je tržište rada u Hrvatskoj u lipnju konačno živnulo, budući da je iz evidencije HZZ-a od 1. do 16. lipnja izašlo ukupno 10.570 osoba, od čega je novi posao našlo njih 9580, dok su ostali brisani iz evidencije iz raznih razloga.
"Na tržištu rada se paralelno odvijaju dva procesa", ocjenjuje Maruška Vizek iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.
e strane, pojašnjava, nastavak rasta broja nezaposlenih može se ponajprije pripisati poslodavcima koji nisu htjeli ili nisu mogli dobiti vladine mjere za očuvanje zaposlenosti, a njihovi radnici nisu htjeli pristati na smanjenje plaća pa su s poslodavcem dogovorili raskid radnoga odnosa.
Riječ je o djelatnostima poput IT-ja, defektologa i drugih sličnih zanimanja, mahom u području usluga, koji razmjerno brzo nalaze posao pa su radije izabrali odlazak na burzu rada nego nastavak rada s manjim plaćama. Na lipanjski rast nezaposlenosti utjecao je i prestanak vladinih mjera za očuvanje radnih mjesta za značajan dio poslodavaca, no Vizek ističe da će se posljedice toga tek vidjeti u nastavku godine.
Početak zakašnjelog sezonskog zapošljavanja
Drugi proces koji se odvija je rast zaposlenosti u pojedinim područjima, što se u velikoj mjeri može pripisati zakašnjelom početku kakvog-takvog sezonskog zapošljavanja i pokušajima da se od ovogodišnje turističke sezone spasi što se spasiti može. Osim toga, i dio poslodavaca koji je tijekom koronakrize otpuštao i koji sada nastavlja poslovanje uzima novu radnu snagu.
Unatoč tome, stanje na hrvatskom tržištu rada daleko je od dobroga. U tri mjeseca krize izazvane pandemijom koronavirusa, od 16. ožujka do 16. lipnja, ukupan broj nezaposlenih povećan je za preko 20.000, ili 14,8 posto. Naime, kako pokazuju podaci HZZ-a, 16. ožujka je na burzi rada bilo prijavljeno 134.717 osoba, a 16. lipnja 154.719. Međutim, ovi podaci samo djelomično otkrivaju posljedice koje je koronakriza ostavila na hrvatsko tržište rada, budući da je i tijekom pandemije bilo zapošljavanja u pojedinim djelatnostima. Tako je, otkrivaju podaci HZZ-a, stvaran broja nezaposlenih u ta tri mjeseca porastao za 56.229, što je otprilike grad veličine Pule, dok je iz evidencije HZZ-a izašlo 36.447 osoba.
Najveći rast nezaposlenosti u Istri
I u razdoblju od 16. ožujka do 16. lipnja najviše je novonezaposlenih zabilježeno na području Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, a najmanje na području Vukovara. Međutim, najveći postotni rast nezaposlenosti imala je Istra te regije Zagreba i Rijeke, pokazuju podaci HZZ-a. Kada se podvuče crta ispod tri korona mjeseca, od kojih smo dobar dio proveli u lockdownu, najviše novoprijavljenih na burzi rada došlo je iz djelatnosti turizma i ugostiteljstva, prerađivačke industrije i trgovine.
"Dosadašnji porast broja nezaposlenih je početak dugoročnog problema koji je izazvala koronakriza. Bojim se da će pravi problemi buknuti tek na jesen, nakon završetka turističke sezone za koju se ionako očekuje da će biti slaba", zaključuje Vizek.
Izvor: Index
