S druge strane, krizom su najpogođeniji poduzetnici u turizmu i ugostiteljstvu.
Analiza kreditnog rejtinga poduzetnika prema metodologiji Fine pokazala je da na području Republike Hrvatske 1.251 poduzetnik posluje s minimalnim rizikom od nastupanja statusa neispunjavanja obveza. Od tog broja, njih 1.085 nije apliciralo na vladine mjere za potporu poduzetnicima zbog negativnih učinaka pandemije, "čime su potvrdili kvalitetu poslovanja te se dokazali kao pouzdan partner čak i u najtežim uvjetima", navodi se u analizi Financijske agencije (Fina), piše Jutarnji list.
Metodologija Fine za izračun kreditnog rejtinga poduzetnika temelji se na procjeni vjerojatnosti nastupanja statusa neispunjavanja obveza (eng. Probability of Default, PD) kao osnovnog faktora rizika i usklađena je s Basel III smjernicama, objašnjavaju iz Fine. Pritom napominju da se ocjena kreditnog rejtinga izračunava na temelju predanih godišnjih financijskih izvještaja, podataka o stanju blokade te statusu stečaja, predstečaja i likvidacije, a rejting skala je jedinstvena za sve veličine poduzetnika i podložna je promjenama (model izračuna rejtinga se svake godine testira, validira i kalibrira).
Stabilnih najviše u prerađivačkoj industriji i trgovini
Od 1.085 najstabilnijih poduzetnika koji posluju u okolnostima pandemije bolesti covida-19, najviše njih nominalno posluje u prerađivačkoj industriji - 263, te u trgovini na veliko i malo - 259 poduzetnika, pokazuje analiza Fine.
Slijede poduzetnici iz stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (133), potom građevinarstva (87), opskrbe vodom; uklanjanja otpadnih voda (63), itd.
Među njima najviše je onih sa sjedištem u Gradu Zagrebu (487), a slijede Zagrebačka županija s 81, Istarska sa 65 poduzetnika, Splitsko-dalmatinska sa 64 i Primorsko-goranska županija sa 63 poduzetnika.
Struktura prema veličini pokazuje da od najstabilnijih poduzetnika u skupinu mikro poduzetnika ulazi 181, malih je šest, srednjih poduzetnika 715, a velikih 183.
Najveći pad prometa u turizmu i ugostiteljstvu
Fina je izradila i analizu poduzetnika koji su u prvih devet mjeseci prošle godine imali pad ili rast prihoda u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, i to na temelju agregiranih podataka o ukupnim oporezivim transakcijama iz PDV obrazaca kao i podataka o prometu odnosno poslovnoj aktivnosti poduzetnika/obveznika PDV-a, koje prikuplja i obrađuje Porezna uprava.
Promatrano po područjima djelatnosti koja su 2020. godine u uvjetima pandemije covida-19 imala pad prometa u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, kod poduzetnika u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (turizam i ugostiteljstvo) taj je pad bio najveći, 45,1 posto.
Druga dva najpogođenija područja bila su umjetnost, zabava i rekreacija s padom od 30,2 posto te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, s padom prometa od 26,5 posto.
Poduzetnicima iz opskrbe vodom i uklanjanja otpadnih voda promet je, pak, porastao za 23,5 posto, zamjećuju iz Fine.
Izvor: Jutarnji list
