Iz Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore navode kako je ranijih godina najveći broj radnika dolazio iz susjednih Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije
Rad generira vrijednost, a dobri i kvalitetni radnici stvaraju dodanu vrijednost. Potraga za svetim gralom u formi rasta poslovanja u proteklim se godinama vratila na sami početak – traže se radnici, nema tko raditi. Možete imati i tržišne uvjete, perspektivnu ideju, siguran plasman, rastuću potražnju, ali ako nemate radnika koji će svojim rukama i svojim znanjem oživotvoriti tu poslovnu ideju, uzalud vam sve. Ovo osobito vrijedi u maloprodaji jer svjedočimo kako mnogi trgovci odustaju od otvaranja novih prodavaonica jer nisu u stanju pronaći radnike. Nedostatak radne snage u raznim je sektorima ublažen zapošljavanjem ljudi iz dalekih azijskih zemalja, ali oni uglavnom rade pozadinske poslove te ih je zbog jezične barijere dosta teško osposobiti za front line poslove s kupcima, piše Ja Trgovac.
Radnika nedostaje u svim sektorima
Iz Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore navode kako je ranijih godina najveći broj radnika dolazio iz susjednih Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, no danas se ti radnici, zbog boljih uvjeta, okreću zemljama na bogatom sjeveru Europe pa su hrvatski poslodavci započeli zapošljavati radnu snagu iz Bangladeša, Nepala i Indije, a u manjem dijelu i s Filipina.
“Posljednji popis stanovništva ukazao je na značajan pad broja stanovnika, a samim time i radno aktivne i radno sposobne populacije. Za vrijeme pandemije, još je povećan trend odlaska domaćih radnika u inozemstvo te se, sukladno tome, ionako nedostatan bazen domaće radne snage dodatno ispraznio”, konstatiraju iz HGK dodajući kako je na ovogodišnjem virtualnom Sajmu poslova u turizmu i sezoni čak 38 turističkih tvrtki prezentiralo ponudu sezonskih poslova, što je gotovo dvostruko više u odnosu na prethodnu godinu.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) ističu kako je ove godine na tržištu rada dvostruko više oglasa nego pretpandemijske 2019. te da se najviše traže kuhari, konobari i sobarice.
“Turistički sektor je spreman zaposliti 30.000 novih radnika – sezonskih, stalnih, domaćih, stranih, gotovo da nema nikakve razlike. Nikako nam se ne bi smjelo dogoditi prošlogodišnji scenarij kada veliki broj ugostiteljskih objekata nije bio otvoren jer nije imao tko raditi. Situacija je rješiva, radna snaga postoji na tržištu, no potrebno je ubrzati i ublažiti regulativu i sve procese oko zapošljavanja. Za sezonske poslove sve su više zainteresirani strani radnici, koji posljednjih godina dolaze iz sve udaljenijih zemalja: Nepala, Indije i Filipina. Pritom je najveći problem brzina rješavanja njihovih aplikacija, koja u nekim destinacijama može trajati do šest tjedana, što je predugo. Cijelu proceduru treba ubrzati jer zbog dužine trajanja postupka često gubimo radnike”, upozoravaju iz HUP-a.
Uz to, dodaju kako bi trebalo studentima omogućiti rad na dulji period, jer sada smiju ostvariti prihode do 15.000 kn, a nakon toga njihovi roditelji gube olakšicu na porez i postavlja se pitanje je li studentu isplativo raditi. “Iznos treba podići na 30.000 kn. Predlaže se i tzv. drugi dohodak, da se ljudima omogući da smiju obavljati i drugi posao te bi i porezi na taj dio dohotka trebali biti povoljniji”, smatraju u HUP-u.
Kratkoročno rješenje
Uvoz radne snage, po mišljenju Gorana Šaravanje, glavnog ekonomista HGK, samo je kratkoročno rješenje problema. Kada je riječ o potrebi da se obrazovanje uskladi s potrebama na tržištu rada on ističe kako tu ne postoje brza rješenja.
“Činjenica jest da formalno obrazovanje ima svoje trajanje, a ustrajnost kad je riječ o obrazovanju izrazito je važna. Također, važno je razvijati edukatore i profesore s modernim pristupom prilikom prenošenja znanja i vještina na buduće djelatnike na tržištu rada. Bolja komunikacija između poslodavaca i obrazovnog sektora općenito, na svim razinama, može dovesti do bolje usklađenosti. S druge strane, bilo kakvo smanjenje poreznog opterećenja rada činit će Hrvatsku privlačnijom i za poslodavce i za potencijalne radnike, a što neupitno može dodatno doprinijeti rješavanju ovih i povezanih izazova”, smatra Šaravanja.
U HUP-u smatraju kako su pomaci napravljeni, ali navode i kako se dalje treba intenzivno raditi na usklađenosti obrazovanja s potrebama tržišta rada. Naime, kroz Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) prije nekoliko godina uvedena je nova procedura izrade nastavnih i studijskih programa koji se sada moraju znatno više vezati za potrebe poslodavaca. “Primjena HKO-a kao reformskog instrumenta od velike je važnosti za hrvatsko gospodarstvo budući da je njegov glavni zadatak postizanje veće usmjerenosti obrazovnog sustava prema poslodavcima i stvarnim radnim mjestima odnosno postizanje kvalitetnije povezanosti obrazovanja s tržištem rada, što je jedna od gorućih boljki hrvatskog obrazovnog sustava”, smatraju u HUP-u.
Novim Zakonom o strancima, koji je stupio na snagu u siječnju prošle godine, donekle je pojednostavljeno zapošljavanje stranih radnika. Umjesto kvotnog sustava uveden je sustav testa tržišta rada, a za deficitarna zanimanja, poput radnika u ugostiteljstvu i turizmu, zapošljavanje je gotovo potpuno liberalizirano. Prema podacima iz HZZ-a, do kraja travnja pozitivno je riješeno više od 30.000 zahtjeva za rad stranaca u Hrvatskoj. “U Hrvatskoj udruzi poslodavaca smatramo da postojeći model izdavanja radnih dozvola uređen Zakonom o strancima, zbog brojnih prepreka koje sadrži, ne prati aktualne potrebe gospodarstva za radnom snagom. Prema mišljenju poslodavaca, digitalizacija je trebala biti ranije provedena jer priprema sezone, barem u turizmu, počinje već krajem godine, a sada je već velik dio zahtjeva zapravo podnesen i nalazi se u proceduri”, upozoravaju iz HUP-a.
Šanse za učenike
Iako je trgovina jedan od najvećih poslodavaca u Hrvatskoj, posljednjih godina velik broj trgovaca suočava se s manjkom radne snage, posebno kad je riječ o prodavačima, mesarima, skladištarima, vozačima, blagajnicima i pekarima, navode iz Sektora za trgovinu HGK te dodaju kako je problem manjka zaposlenih u trgovini sada prisutan tijekom cijele godine, pogotovo za vrijeme turističke sezone u priobalju. Zbog toga su, ističu iz HGK, trgovci pozdravili i liberalizaciju zapošljavanja stranaca koju je donio novi zakonodavni okvir, ali i zapošljavanje studenata i umirovljenika, no upozoravaju kako je manjak zaposlenih i dalje prisutan.
Gordan Škorić, voditelj prodaje i marketinga na portalu danasradim.hr, specijaliziranom za oglašavanje i pronalazak svih vrsta poslova, ističe kako je ove godine primjetan rast potražnje za radnicima.
“Ove je godine značajno veći broj poslodavaca koji su se odlučili na zapošljavanje stranih radnika putem agencija. Također, zahvaljujući otvaranju novih trgovačkih i turističkih objekata te pratećem velikom broju oglašenih i dostupnih poslova u odnosu na prethodnu godinu, kandidati otkrivaju da imaju puno pravo biti izbirljivi prema poslodavcima te se za razliku na perioda 2013. – 2018. poslodavci danas moraju prilično prilagoditi kandidatima, što podrazumijeva temeljitu promjenu pristupa i benefita”, naglašava Škorić.
U trgovini i drugim djelatnostima određeni se poslovi mogu povjeriti i učenicima koji mogu raditi putem učeničkog servisa isključivo tijekom učeničkih praznika pa su u ljetnom periodu vrlo zanimljiviji brojnim poslodavcima. Škorić navodi kako, prema istraživanjima portala danasradim.hr, više od polovice učenika ne planira nastaviti školovanje te ovisno o lokaciji i lokalnoj potražnji za radnicima i osobnim afinitetima vrlo brzo pronalaze posao. “Učenici su i ove godine pokazali veliki interes za zapošljavanjem preko portala danasradim.hr, što dovoljno pokazuje njihovu motivaciju i želju za radom. Slobodni su za vrijeme ljetnih praznika pa je stoga bitno da poslodavci na vrijeme iskoriste njihovo slobodno vrijeme za obavljanje povremenih i privremenih poslova odnosno da ne čekaju ‘zadnji trenutak’ za odluku o angažmanu učenika. Nažalost, ovo je nešto čemu smo svjedočili proteklih godina”, upozorava Škorić.
Obuka na dlanu
Ivana Jandrić, voditeljica e-learning odjela u LQ, jednoj od vodećih hrvatskih kompanija specijaliziranih za izgradnju vještina, promjenu mind set-a i stvaranje organizacijske kulture, naglašava kako je od ključne važnosti obuka front line zaposlenika.
“Treba uzeti u obzir sva ograničenja koja su pred ovakvim zadatkom. Operativno je teško izvući prodavače iz maloprodaje na cjelodnevni trening pa čak i poludnevni jer maloprodaja mora biti otvorena i raditi s punim kapacitetima. Da ne kažem koliko bi financijski bilo neodrživo kada uključimo velik broj dislociranih poslovnica. Kompleksnost ovog problema se pojačava uzimajući dinamičnost retail okruženja. Sve se stalno i brzo mijenja, novi proizvodi, procesi, cijene, fluktuacija ljudi… Kako onda odgovoriti na potrebe brze, ujednačene i učinkovite edukacije? Rješenje je u obuci na aplikaciji koja je dostupna bilo kad, bilo gdje i s bilo kojeg uređaja. Umjesto da se traže dani i sati u danu za obuku, treba predstaviti učenje koje je svakodnevno, ali koje je ne oduzima više od nekoliko minuta. Rekla bih kako je ova promjena prerasla trend te je postala nužnost”, objasnila je Jandrić.
Prema dosadašnjem iskustvu, najveći dio njihovih retail klijenata omogućio je obuku putem osobnih mobitela zaposlenika te ih je velika većina to i prihvatila.
“Primjerice u MOL grupi, Tehnomaniji, Optici Anda i Galileo odjeći prodavači prolaze kratke dnevne obuke na svojim mobitelima, primaju bitne obavijesti kompanije, a neke kompanije koriste i gaming elemente te se zaposlenici međusobno natječu i osvajaju nagrade. Sve je to doprinijelo njihovoj privrženosti kompaniji, ali i pomoglo u ostvarenju biznis ciljeva kao što su povećanje prodaje, kraći onboarding ljudi i bolja komunikacija“, kaže Jandrić. Inače, LQ je na tržištu prisutna već 15 godina tijekom kojih su surađivali s velikim brojem organizacija iz svih industrija te su strateški partner i regionalnim retail igračima. Radili su na projektima promjene organizacijske kulture i uspostavi novih standarda upravljanja ljudima u FMCG industriji, a u zadnje tri godine implementirali su e-learning aplikaciju Axonify u nekoliko maloprodajnih lanaca gdje su postigli sjajne rezultate u obuci prodavača.
“Potrebe u obuci djelatnika u maloprodaji potpuno su različite od rukovodećeg kadra. Obuka front line zaposlenika treba biti kratka, konkretna i učestala”, zaključuje Ivana Jandrić.
Pronaći radnika te omogućiti njegovo usavršavanje na optimalan način sintagma je koju možemo podvući kao glavnu poruku osvrta na ovu široku temu koja će dominirati gospodarskim životom naše zemlje i u godinama koje dolaze. Poslodavci se trebaju tome prilagoditi i tražiti daljnju institucionalnu podršku kako bi se ova goruća pitanja ipak riješila čime bi se omogućio gospodarski rast svih sektora u kojima postoji deficit radne snage.
A njih je mnogo.
