Ako se i vi nalazite u društvu onih koji su unazad tri godine promijenili poslodavca i napravili promjenu u karijeri, kako sada gledate na tu odluku? Je li se ona pokazala kao ’pun pogodak’ ili ’pucanj u prazno’. Otkrijte nam vaša iskustva u MojPosao istraživanju ’The great regret’.
Suočeni sa sveopćom neizvjesnošću te izostankom uvjerljivog odgovora na pitanje ‘Što nam sutra nosi?’, velik broj ljudi je, umjesto prebrođivanja krize na sigurnom bez poduzimanja konkretnijih životnih i poslovnih koraka, u posljednje dvije-tri godine odlučio stvari uzeti u svoje ruke.
Dio se posvetio sebi i svom zdravlju. Kako fizičkom, tako i onom mentalnom, koje je bilo na snažnom testu. Drugi su odlučili unaprijediti, osnažiti ili prekinuti odnose s drugim ljudima. Ovisno o tome što nam je tom trenutku bilo potrebno. Tragali smo za smislom, utjehom, pozitivom… i zaokretom u karijeri.
Mijenjali smo poslodavce, pokretali nešto svoje, uzimali predah od posla ili u potpunosti mijenjali karijeru, u nadi da ćemo pronaći rješenje koje će nam više odgovarati.
Osim u svijetu, gdje je trend dobrovoljnog i masovnog davanja otkaza za vrijeme pandemije dobio i neslužbeni naziv The Great Resignation, na promjenu radne okoline odlučio se i nezanemariv broj Hrvata.
Prema prošlogodišnjem istraživanju portala MojPosao, u kojem je sudjelovalo 800 posloprimaca i 26 poslodavaca, čak 51% ispitanih se odlučilo na davanje otkaza. Zanimljivo, tek svaka treća osoba je u trenutku davanje otkaza imala osiguranu ’opciju B’, a otkaz smo u pravilu davali zbog loših međuljudskih odnosa i osjećaja podcijenjenosti, nezadovoljstva plaćom te nemogućnosti profesionalnog napretka.
Danas, dvije ili tri godine kasnije, suočavamo se s posljedicama (pozitivnim i negativnim) naših odluka.
Sudeći prema istraživanju koje je proveo Paychex, u kojem je sudjelovalo 825 osoba koje su u vrijeme 'The Great Resignationa' dali otkaz, za većinu ljudi se ta odluka nije pokazala kao pravi potez, piše CNBC. Naime, čak 80 posto sudionika istraživanja je izjavilo kako danas žale zbog davanja otkaza. Najviše nam nedostaju nekadašnji kolege, kao i ravnoteža između privatnog i poslovnog dijela života koja je bila na višoj razini na prethodnom poslu.
No, što je s radnicima u Hrvatskoj?
Koliko je ljudi u domaćim tvrtkama dalo otkaz u protekle tri godine? Zbog kojih razloga smo napuštali poslodavce? I jesmo li požalili zbog odluke o 'dizanju sidra'?
Odgovore na ova, kao i brojna druga pitanja, tražimo u okviru istraživanja 'The Great Regret' i trebamo vašu pomoć!
