Čini se kako 43 posto umirovljenika planira se u mirovini dodatno financijski osloniti na nekog od članova obitelji
Istraživanje Hanfe pokazalo je da 40 posto Hrvata pred mirovinom planira nastaviti raditi se tek manjio dio građana pri planiranju mirovine, uz obvezno mirovinsko osiguranje, oslanja na druge mogućnosti štednje za mirovinu te u nedovoljnoj mjeri razmišljaju i o drugim izvorima prihoda. Čak 40 posto osoba pred mirovinom planira nastaviti raditi i nakon umirovljenja, a 43 posto njih planira se u mirovini dodatno financijski osloniti na nekog od članova obitelji
Nepovoljni demografski trendovi i starenje stanovništva, zbog čega se Hrvatska svrstava među zemlje EU-a s najstarijom populacijom, ukazuju na značaj adekvatnog mirovinskog i socijalnog sustava skrbi za starije. Hrvatski mirovinski sustav razmjerno je kompleksan s obzirom na to da ga čine tri stupa, prvi obavezni stup međugeneracijske solidarnosti, drugi obavezni stup kapitalizirane štednje te treći dobrovoljni stup kapitalizirane štednje, uz brojna specifična izuzeća, prava, postupke, institucije i slično.
Stoga je za osobe koje su u fazi aktivnog planiranja svoje mirovine ili se spremaju odlučivati o izboru mirovine vrlo važno da su adekvatno informirane o strukturi i funkcioniranju sustava mirovinskog osiguranja te mogućnostima i pravima koje imaju i mogu ostvariti u njegovu okviru kako bi mogle donijeti najprimjereniju odluku o mirovinskoj štednji.
Mirovinska pismenost uključuje poznavanje nacionalnog sustava mirovinskog osiguranja kao i individualnu spremnost i odgovornost u planiranju mirovinskih primanja. Stoga je ona dio šire financijske pismenosti i preduvjet je za donošenje odgovarajućih financijskih odluka o mirovini, koje u pravilu imaju doživotan utjecaj na financijsku poziciju pojedinca, piše Tportal.
S obzirom na to da je u Hrvatskoj provedeno vrlo malo fokusiranih istraživanja razine financijske pismenosti osoba koje aktivno planiraju ili ostvaruju mirovinu, Hanfa je tijekom 2022. provela nacionalno reprezentativno anketno ispitivanje financijske pismenosti osoba pred mirovinom i u mirovini. Poseban naglasak stavljen je na mirovinsku pismenost, korištena prava iz mirovinskog sustava te očekivanja o mirovini. Upitnik za ispitivanje financijske pismenosti rađen je prema metodologiji Organizacije za ekonomski razvoj i suradnju (OECD) uz prilagodbu i izmjene s naglaskom na područje financijskih usluga, posebno mirovinske štednje. U ispitivanju je sudjelovalo tisuću ispitanika u dobi od 50 do 65 godina, a mjerene su tri komponente financijske pismenosti: financijsko znanje, financijsko ponašanje te odnos prema novcu.
Ukupna ocjena financijske pismenosti građana u dobi od 50 do 65 godina iznosila je 12,2 od maksimalnih 20 bodova. To pokazuje kako su ispitanici u prosjeku dali točan, odnosno poželjan odgovor na ukupno 61 posto postavljenih pitanja, što je za 2 postotna boda više od financijske pismenosti svih punoljetnih građana Hrvatske prema ispitivanju OECD-a iz 2019.
Životno iskustvo ispitanika reflektira se u ostvarenom visokom rezultatu njihova financijskog znanja i poznavanja temeljnih financijskih pojmova i usluga (71 posto). No visoko teorijsko poznavanje svijeta financija nije praćeno jednako visokim i odgovornim financijskim ponašanjem (62 posto) te odnosom prema novcu (40 posto), a slični se odnosi uočavaju i kada je riječ o ukupnoj populaciji.
Relativno niska ocjena razine financijskog ponašanja u odnosu na znanje može se objasniti činjenicom da na financijsko ponašanje utječe i financijska situacija pojedinca. Tako primjerice, unatoč tome što čak 62 posto ispitanika planira svoj mjesečni budžet, a visokih 78 posto ih prije kupnje razmisli može li si priuštiti određeni proizvod ili uslugu, čak 44 posto ispitanika nije otporno na financijske šokove te ne bi moglo pokriti nenadani trošak u visini mjesečnih primanja.
Stoga je važno naglasiti kako ti rezultati ne odražavaju samo subjektivnu percepciju novca i upravljanja financijama, već i objektivne okolnosti, ponajprije u vidu nedostatne razine prosječnog dohotka u mirovini u visini od tek oko 40 posto prosječne plaće, koja onemogućava umirovljenicima da primjerenije upravljaju svojim financijama kroz npr. aktivnu štednju i osiguravanje financijske otpornosti na šokove.
Takav odnos, odnosno nerazmjer relativno visoke razine financijskog znanja u odnosu na nisku razinu primjene tih znanja kroz primjereno i odgovorno financijsko ponašanje i odnosa prema novcu, vidljiv je međutim i kod mlađih dobnih skupina, rezultate čijeg je ispitivanja razine financijske pismenosti Hanfa objavila u 2022.
Čak trećina ispitanika (35 posto) u dobi od 50 do 65 godina umirovljena je, a više od polovine ih je otišlo u prijevremenu starosnu mirovinu. Tek manji dio ispitanika u mirovni ostvaruje neki prihod i izvan sustava obaveznog mirovinskog osiguranja, u okviru kojeg mirovinu ostvaruje 91 posto svih umirovljenika (1. odnosno 1. i 2. stup).
Dodatni izvori prihoda uglavnom se ostvaruju kroz daljnji rad tijekom mirovine (24 posto), dok je oslanjanje na dobrovoljnu mirovinsku štednju (pet posto) bitno manje zastupljeno. Tek se pet posto osoba u mirovini oslanja na stalni prihod od financijske ili nefinancijske imovine, a dodatnih pet posto na povremeni prihod od njihove prodaje. No unatoč tim više ili manje dostupnim mogućnostima za dopunu primanja iz obveznog mirovinskog sustava gotovo 41 posto ispitanika u mirovini se mora financijski dodatno oslanjati na svoju obitelj.
Prema podacima Eurostata u Hrvatskoj je u 2022. udio osoba starijih od 65 godina u ukupnoj populaciji bio 22,5 posto te je samo pet zemalja Europske unije imalo veći udio osoba starijih od 65 godina, dok je prosjek Europske unije 21,1 posto.
